Koronavirus mutira, kao i svaki virus: Hoće li postati opasniji?

Znanstvenici u SAD-u i Velikoj Britaniji identificirali su stotine mutacija virusa koje uzrokuju Covid-19. No, još nitko nije utvrdio što će to značiti za širenje virusa u populaciji i koliko bi cjepivo moglo biti učinkovito. Virusi mutiraju - to je dobro poznata činjenica, ali je pravo pitanje: koje od ovih mutacija zapravo čine 'nešto' da promijene ozbiljnost ili zaraznost bolesti?

• Donald Trump: 'Koronavirus je gori od Pearl Harbora. To je najgori napad na našu zemlju'

Preliminarna istraživanja iz SAD-a sugeriraju da jedna određena mutacija - D614G - postaje dominantna i može učiniti bolest još gorom. Drugi znanstvenici još nisu imali posla s tom mutacijom. Istraživači iz Nacionalnog laboratorija Los Alamosa u Novom Meksiku pratili su promjene u "šiljku" virusa koji mu daje njegov karakterističan oblik, koristeći bazu podataka nazvanu Globalna inicijativa za dijeljenje svih podataka o gripi (GISAID).

Napomenuli su kako se čini da postoji nešto u vezi s tom mutacijom zbog koje ona brže raste - ali posljedice toga još nisu jasne. Istraživački tim analizirao je podatke o Velikoj Britaniji od pacijenata s koronavirusom u Sheffieldu. Iako su otkrili da ljudi s tom određenom mutacijom virusa imaju veću količinu virusa u uzorcima, nisu pronašli dokaze da su ti ljudi postali bolesniji ili da su dulje ostali u bolnici, prenosi BBC.

• Na korak do lijeka za COVID-19? Čičin-Šain: 'Vjerujemo da ćemo do kraja godine imati nešto' 

Ne zna se postaje li smrtonosniji ili zarazniji

Drugo istraživanje s University College London (UCL) identificiralo je 198 ponavljajućih mutacija virusa. Jedan od njegovih autora, profesor Francois Balloux, rekao je: "Mutacije same po sebi nisu loša stvar i nema ništa što bi sugeriralo da SARS-CoV-2 mutira brže ili sporije nego što se očekivalo. "Za sada ne možemo reći postaje li SARS-CoV-2 manje ili više smrtonosan i zarazan."

Studija sa Sveučilišta u Glasgowu, koja je također analizirala mutacije, navela je da ove promjene ne predstavljaju različite sojeve virusa. Zaključili su da trenutno cirkulira samo jedna vrsta virusa. Praćenje malih promjena u strukturi virusa važno je za razumijevanje razvoja cjepiva. Uzmite virus gripe: on mutira tako brzo da se cjepivo mora prilagođavati svake godine kako bi se nosilo sa specifičnim sojem u cirkulaciji, prenosi BBC.

• Slovenija i Češka napravile testove: Je li u Hrvatskoj 120.000 ljudi bilo zaraženo koronavirusom? 

Ideja je cjepiva da će prepoznavanje jedinstvenog elementa "šiljka" pomoći da se bori protiv cijelog virusa. Ali ako se ta građa virusa promijeni, cjepivo razvijeno na ovaj način moglo bi postati manje učinkovito. Trenutno je sve to teoretski.