Koronavirus i mentalno zdravlje: Svaka treća osoba koja preboli Covid pati od neurološkog ili psihijatrijskog poremećaja

Svaka treća osoba koja preboli COVID-19 pati od neurološke ili psihijatrijske dijagnoze šest mjeseci kasnije, prema dosad najvećem istraživanju o mentalnom učinku koronavirusa.

Autori studije rekli su da je istraživanje, objavljeno u časopisuThe Lancet Psychiatry, dokazalo da pacijenti s koronavirusom imaju znatno veću vjerojatnost da će razviti moždane bolesti od onih koji pate od drugih infekcija respiratornog trakta, piše Science Alert.

potrebna im je pomoć /

Mentalno zdravlje među mladima: Zbog pandemije je došlo do porasta anksioznih i depresivnih poremećaja

potrebna im je pomoć /

Mentalno zdravlje među mladima: Zbog pandemije je došlo do porasta anksioznih i depresivnih poremećaja

Mentalni poremećaji nakon covida imaju tendenciju postati kronični

Proučavajući zdravstvene kartone više od 230.000 pacijenata koji su se oporavili od covida-19, otkrili su da je 34 posto dijagnosticirano neurološko ili psihijatrijsko stanje u roku od šest mjeseci.

Najčešća stanja bila su anksioznost (17 posto pacijenata) i poremećaji raspoloženja (14 posto).

Incidencija neuroloških poremećaja poput krvarenja u mozgu (0,6 posto), moždanog udara (2,1 posto) i demencije (0,7 posto) bila je sveukupno niža nego kod psihijatrijskih poremećaja, ali rizik od poremećaja općenito je bio veći kod bolesnika s teškom oblikom virusa.

Također su ispitali podatke više od 100.000 pacijenata s dijagnozom gripe i više od 236.000 s dijagnozom ostalih infekcija respiratornog trakta.

Otkrili su da postoji ukupno 44 posto veći rizik od dijagnoze neurološkog i mentalnog zdravlja nakon COVID-19 nego nakon gripe, a 16 posto veći rizik nego kod ostalih infekcija dišnih putova.

milijuni ljudi pate /

Pandemija će ostaviti dugotrajne posljedice: 'Ovo je najveća prijetnja mentalnom zdravlju od 2. svjetskog rata'

milijuni ljudi pate /

Pandemija će ostaviti dugotrajne posljedice: 'Ovo je najveća prijetnja mentalnom zdravlju od 2. svjetskog rata'

Paul Harrison, vodeći autor sa Sveučilišta u Oxfordu, rekao je da, iako je pojedinačni rizik od neuroloških i psihijatrijskih poremećaja od covida-19 mali, ukupni učinak na globalnu populaciju mogao bi se pokazati "značajnim". "Mnoga od ovih stanja su kronična", dodao je. "Kao rezultat toga, zdravstveni sustavi moraju imati resurse koji će se nositi s predviđenom potrebom, kako unutar usluga primarne, tako i sekundarne skrbi", kaže Harrison.

Jonathan Rogers, sa Sveučilišnog koledža u Londonu, rekao je da su potrebna daljnja istraživanja dugoročnih neuroloških i psihijatrijskih ishoda među pacijentima.

"Nažalost, mnogi poremećaji identificirani u ovoj studiji imaju tendenciju postati kronični ili se ponavljaju, pa možemo pretpostaviti da bi utjecaj covida-19 mogao biti s nama dugi niz godina", rekao je Rogers koji nije bio uključen u studiju.