Veliki pritisak /

Kako izbjeći novu razinu iscrpljenosti u karanteni: 'Većina nije navikla na takav psihološki stres'

Image
Foto: Shutterstock

Pandemija nas prisiljava da se nosimo sa mnogo teških odluka u novom, nesigurnom kontekstu

4.4.2020.
12:21
Shutterstock
VOYO logo

Burnout, termin za nemilosrdnu preopterećenost poslom i iscrpljenost, je postao općeprisutan fenomen, posebice u slučaju milenijalaca. No, u trenutnim okolnostima globalne pandemije i brojnih karantena, poprimio je malo drugačiji oblik, piše BBC.

Mnogi su ostali bez posla, a oni koji ga i dalje imaju moraju, uglavnom, raditi od kuće i istovremeno voditi računa o potrebama obitelji i djece.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Svakodnevica sada nosi dileme s kojima s nismo prije susretali. Trebamo li dezinficirati namirnice koje donesemo iz trgovine? Kako da ostanemo u formi kada smo cijelo vrijeme unutra? Možemo li zagrliti svoju djecu?

Povrh svega toga, društvene mreže nas obasipaju sa dobronamjernim pozivima da "završimo onaj projekt": napišemo onaj scenarij ili naučimo onaj jezik jer kako se ističe u mnogim objavama Newton je otkrio gravitaciju, a Shakespeare napisao Kralja Leara upravo kada su bili u izolaciji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dakle, pobrinite se da vaša karantena ne bude uzaludna. To je glavna poruka.

Ukratko, u jeku pandemije smo iscprljeni na jedan potpuno novi način.

Obično kada razmišljamo o iscrpljenosti i tome kako je, kolokvijalno rečeno, netko pregorio, misli su nam pune smjena od 8 sati, odgovaranja na poruke debelo nakon radnog vremena te bacanja na sljedeći zadatak čim jedan završimo.

No u krizama kao što je ova, stučnjaci upozoravaju da se iscrpljenost javlja iz drugog razloga. Sa konstantnom izmjenom vijesti, protok informacija nikada ne prestaje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Bilo da su informacije o pandemiji, stvarima koje bismo trebali raditi, kako bi se trebali organizirati ili kako je najbolje raditi od kuće, iznimno ih je mnogo", rekla je psihologinja Janna Koretz.

Drugim riječima, pandemija nas prisiljava da se nosimo sa mnogo teških odluka u novom, nesigurnom kontekstu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"U normalnim uvjetima ne razmišljamo o etičkim implikacijama naručivanja dostave ili dilemom trebamo li ponuditi starijim susjedima pomoć. To je psihološki stres na koji većina nije navikla", objasnila je Elizabeth Yuko sa Sveučilišta Fordham i dodaje da u svakom satu dana razmišljamo o tome kako zaštititi obitelj i o tome što napraviti za večeru.

"Odluke se kreću od pitanja života i smrti do toga koje grickalice dati djetetu".

Uz to, poruke na društvenim mrežama koje nas potiču da završimo neke projekte koje smo zbog zaposlenosti odgađali ljudima stvara dodatni stres jer misle da ne iskorištavaju vrijeme na kvalitetan način.

"Ljudi su anksiozni zbog pisanja romana, učenja jezika ili instrumenta. Često mi govore da se osjećaju kako napokon imaju vremena, a neuspješni su", rekla je Yuko i dodala da nije realistično toliko očekivati.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Stoga je glavni savjet sagledavanje široke slike.

"Ovo je samo jedno doba, proći će. Teško je i mnogo je strašnih stvari između točke A i točke B, ali točka B postoji. Svakim danom kojeg provedemo u karanteni smo joj bliže", poručila je Koretz.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kada nastupi nesigurnost, treba se držati osnova, piše BBC.

Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo