Cjepivo protiv covida AstraZeneca i dalje nailazi na veliko nepovjerenje građana, ali i dijela vlasti diljem Europe i svijeta koje su odustale od cijepljenja određenih skupina.
Europska agencija za lijekove (EMA) objavila je ovaj tjedan da se slučajevi zgrušavanja krvi ne mogu povezati sa specifičnim faktorima poput dobi, spola ili povijesti bolesti. No, ipak je zaključeno da se zgrušavanje krvi treba navesti kao nuspojava cjepiva, ali je istovremeno i naglašeno da dobrobiti cjepiva AstraZenece i dalje nadilaze njegove opasnosti. Međutim, usprkos tome ministri zdravstva članica Europske unije nisu uspjeli dogovoriti zajedničke smjernice za upotrebu cjepiva AstraZeneca, unatoč pozivima na koordinaciju među državama članicama kako bi se otklonilo nepovjerenje javnosti.
Javile su se i teorije zavjere pa se mnogi pitaju je li sve ovo
urota protiv AstraZenece jer je najjeftinije od trenutačno
registriranih cjepiva u EU. Cijena je 6 eura po dozi.
Jeftinije je i od Sputnika V i od kineskog Sinovaca, i od cjepiva
Johnson & Johnsona.
Nuspojave AstraZenecinog cjepiva daleko su češće spominjana tema
od nuspojava kod drugih cjepiva.
Prema podacima HALMED-a, nakon gotovo 350.000 primijenjenih doza
svih cjepiva zabilježeno je 2288 prijava sumnji na nuspojave, a
među njima nije vodeća AstraZeneca. Tih prijava ja 1193 za
Pfizerovo cjepivo, a 934 na AstraZenecino.
"EMA nema niti jednog znanstveno utemeljenog dokaza da se radi o
direktnoj povezanosti cjepiva AstraZenece i rijetkih
tromboembolijskih stanja. Govori se samo o vjerojatnoj
povezanosti cijepljenja sa tim rijetkim fenomenom. Eventualni
mehanizam nastanka ugrušaka mogao bi biti imunološki. Vjerojatno
protutijela reagiraju sa trombocitima i aktiviraju ih (1 - 2
tjedna nakon cijepljenja). Nije direktno potvrđeno da postoje
takva protutijela koja aktiviraju trombocite u navedenim
slučajevima. Pitanje je i zašto se to događa na vrlo specifičnim
mjestima kao što su venski sinusi mozga ili utrobne vene, a ne i
sistemski", rekao je prof. dr. sc. Bojan Polić s
Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci za Večernji list.
On navodi da je pojava ugrušaka i trombocitopenije koja se
povezuje sa cjepivom AstraZenece vrlo rijetka, tj. 3,48 slučajeva
venskih ugrušaka na milijun cijepljenih
"Ako bismo taj rizik usporedili sa rizikom od hormonalne
kontracepcije koji iznosi 100 takvih slučajeva na milijun
korisnika, onda je rizik nastanka ugrušaka kod hormonalne
kontracepcije oko 30 puta veći. Posebno trebamo imati na umu
rizik od tromboembolijskih komplikacija i smrti koje izaziva sam
COVID-19. Tromboembolijska stanja su česta popratna pojava
COVID-19 zbog oštećenja stanica koje oblažu krvne žile (endotela)
i moguće drugih, još nepoznatih virusnih mehanizama. U literaturi
postoje podaci da se u oko 36% COVID-19 pacijenata javlja
trombocitopenija i u 46% njih povišena razina D-dimera, što je
znak poremećenog zgrušavanja krvi. Ovi postotci znatno rastu kod
težih oblika COVID-19 (57,7% trombocitopenija i 59,6% D-dimeri),
što je praćeno učestalim tromboembolijskim stanjima. Učestalost
smrtnosti od COVID-19 u nas je prema službenim brojkama (broj
pozitivnih/broj umrlih) 1 na 45, odnosno 2,2% (HZJZ). Ako to
usporedimo s rizikom od smrti kod cijepljenja AstraZenecom, a on
iznosi 0,0000038 %, onda je rizik od smrti uslijed COVID-19 oko
580.000 puta veća, objasnio je dr. Polić za Večernji list.
