Ako dođe do popuštanja mjera prvo će popustiti u obrazovanju pa bi se uskoro u svoje razrede mogli vratiti i viši razredi osnovne škole a vjerojatno će se za djecu ukinuti i zabrana klupskih treninga a za starije se možda otvore i teretane.
Mnogo toga je možda, ali je samo jedno sigurno: otvaranje kafića i restorana će biti zadnje na redu a kad će taj red doći, to više nitko ne zna. I dok se nama možda već čini da ima života i bez njih, njima života bez nas nema.
Ovi mladi sada već bivši konobari na klupici na Cvjetnom trgu u Zagrebu razgovaraju o vremenima kada su odrađivali turističku sezonu na Jadranu. Otto i Josip prije toga su bili barmeni u Londonu, no - korona.
"Ne možemo ni naći posao, ne možemo ni radit, ne možemo ništa, tako da smo ostali na klupici s čajem", kaže Otto iz Zagreba.
Dok dio građana željno iščekuje kada će svoj omiljeni napitak ispijati u kafićima koji su već dva mjeseca zatvoreni - drugi kažu nije još trenutak.
"Da li smo mi tu sad na klupicama raspoređeni na Cvjetnom trgu ili smo u kafiću s jednim odstojanjem od drugih nema neke razlike", jasno će Katja iz Zagreba.
"Moramo se podružiti, kuhano vino je još uvijek u tijeku, u svakom slučaju podržavam malo da spustimo mjere", dodaje Ana.
"Neka budu zatvoreni da malo više zraka uzimaju ljudi i malo da su udaljeni jedni od drugoga", jasno će Josip.
Kave za van prodaju se doslovno bilo gdje osim u kafiću, a mogućnost da se počnu i ondje prodavati hvale ugostitelji, ali kažu da je to tek mrvica.
Slaže se s tim i ovaj zagrebački ugostitelj koji traži otvaranje vrata svih objekata.
"Ja sam uvjeren da je velika većina ugostiteljskih objekata vrlo sigurna za boravak naših građana. Dajte nam da radimo čim prije to je ključno u svemu tome i dajte nas obeštetite. Nećemo preživjeti, ljudi doslovce umiru, gladni su", poručuje vlasnik kafića u Zagrebu Dražen Biljan.
Dok bunt Talijana koji već danima održavaju prosvjede pod imenom "Otvorit ću", u Hrvatskoj takav scenarij, kaže Biljan, za sada ne žele vidjeti.
"Možemo razumjeti ali ne osuđujemo ponašanje i mišljenje kolega. Naš stav je da ne idemo na ulice, želimo ispregovarati s našom vladom, s našom državom što bolje uvjete", ističe Biljan.
Bolje uvjete traže i istarski ugostitelji.
"Novci od države kasne, nisu došli poticaji za 11 i 12. Priča je tužna, 7 stanja promijeniš od nadanja do straha, a realnost je surova", govori vlasnik kafića u Puli Željko Herceg.
Ne naziru se točni datumi popuštanja mjera
Upravo u Istri je nula novozaraženih. 5 tjedana brojke padaju. Načelnik stožera je za procjenjivanje mjera na području svake županije, ali je oprezan oko otvaranja kafića.
"Moramo paziti da stupnjevito to napravimo da ne bi ugrozili ni početak ljetne turističke sezone. Objektivno, imamo potrebe djelatnosti, novaca ali imamo potrebe i zdravlja ljudi. Nama ta grana nije bila ugrožena na način da je bila žarište", rekao je načelnik Stožera civilne zaštite Istarske županije Dino Kozlevac.
A bili otvoreni ili zatvoreni - tko od ugostitelja krši mjere mora iskeširati do 70 tisuća kuna. Turistički inspektori obavili su: 1983 nadzora temeljem Odluke o nužnim epidemiološkim mjerama, a od toga je bilo ukupno 60 povreda, 21 je bio optužni prijedlog, 16 kazni na mjestu izvršenja prekršaja, a tek 14 mjera zabrane obavljanja ugostiteljskih djelatnosti.
Iako nam epidemiološka slika izgleda bolje, neizvjesnost ostaje zbog straha od novog soja virusa, ali i sporog cijepljenja.
"Najgora od svih opcija je da se nešto naglo otvori pa vas okolnosti demantiraju i onda vas naglo zatvori. S daljnjim smanjenjem brojki, procjepljivanjem nadam se da ćemo biti u situaciji se vraćati u neki život koji je normalan ali očigledno to neće biti sutra", istaknuo je načelnik Stožera Civilne zaštite Republike Hrvatske Davor Božinović.
A koliko dugo možemo bez uobičajenih navika poput ispijanja kava, Šimleša kaže - u nedogled, ali sve ima svoju cijenu.
"Možemo mi izdržati još mjesec dana, dva, a koliko će to imati cijenu o tome kako se ljudi osjećaju i kako šavovi pucaju, o tome možemo razgovarati, a mislim da ni stožer više nema obraz reći iduća dva tjedna su ključna jer se tjedni pretvaraju u mjesece", poručuje sociolog Bruno Šimleša.
A cijena za društveni imunitet je jako velika.
"Definitivno veliki udarac za društveno tkivo i način na koji mi upražnjavamo svoju društvenost. S obzirom da su druženja preselili u naše domove gdje postoji veliki rizik od zaraze, dvojbeno je je li to pravo rješenje", rekao je Šimleša.
Rješenje se još ne nazire kao ni točni datumi popuštanja mjera.
