Švedska se posljednjih tjedana često spominje u javnosti zbog njenog pristupa pandemiji koronavirusa koji mnogi opisuju kao preliberalan, riskantan, pa čak i okrutan, jer navodno samo uzima u obzir ekonomiju, a ne i dobrobit stanovništva i čuvanje ljudskih života.
S druge strane, zagovornici pristupa koji bi manje naštetio ekonomiji pad broja umrlih preko uskršnjeg vikenda požurili su protumačiti uspjehom "švedskog modela", no ispostavilo se da je očito bila samo riječ o birokraciji, jer je broj mrtvih naglo skočio u idućim danima. Švedska je danas, u petak 17. travnja, na 21. mjestu po broju potvrđeno zaraženih u svijetu, s 12.540 slučajeva zaraze i 1333 umrle osobe, a broj mrtvih rapidno raste posljednjih dana.
Broj mrtvih u Švedskoj nastavlja rasti
Tamošnji je parlament u četvrtak donio zakon kojim je omogućio vladi da brzo uvodi dodatne mjere kako bi suzbila širenje virusa, a koje uključuju zatvaranje pojedinih škola, restorana ili tvrtki.
Zakon je u svijetu ocijenjen kao svojevrsni zaokret u švedskom pristupu, no dvojica hrvatskih građana koji žive u Švedskoj, s kojima smo razgovarali, kažu da u toj zemlji . Dapače. Vlada nije uvela stroge obavezne restrikcije, već je većinom riječ o preporukama, no život se definitivno promijenio.
Siniša s obitelji živi u Švedskoj: Situacija definitivno nije uobičajena
Iako iz Švedske dolaze slike ljudi po kafićima i restoranima, a hoteli, vrtići i škole rade, situacija ipak nije uobičajena. Siniša je zaposlen u Zavodu za mirovine i s obitelji, suprugom i kćeri živi u gradu Växjöu.
"Mogu reći da se život dosta promijenio od pojave Covida-19. Ja već nekih tri tjedna radim od kuće. U odjelu nas je oko 50 i trenutno je samo troje fizički u uredu. Ono što je dobro je to da su svima, ukoliko to naravno mogućnosti dopuštaju, stvoreni uvjeti za rad od kuće. Svaki dan imamo jedan kratki Skype sastanak sa šefom gdje se planira i organizira radni dan. To za sada funkcionira jako dobro i ne primjeti se neka razlika u efikasnosti", opisuje situaciju Siniša, koji nije želio u javnost izaći punim imenom i prezimenom.
Njegova supruga radi u zdravstvu pa joj, govori dalje, rad od kuće naravno nije opcija. Njena ustanova i dalje prima pacijente s time da se "svakog pita da li je zdrav".
"Kći ide u školu, škole su otvorene, razred je prilagođen tako da su klupe razmaknute, stalno peru ruke i puno vremena provode vani. Roditelji ne smiju ulaziti u školu, dijete se ostavi ispred ulaza i pokupi poslije ispred ulaza. Za sada i to funkcionira dobro. Ljudi pokušavaju biti puno na otvorenom, šetati se i tako. Naša kći trenira gimnastiku i klizanje. Klizanje su zatvorili jer je previše djece i roditelja, dok gimnastika još uvijek funkcionira s time da pokušavaju biti na otvorenom", opisuje nam.
"Što se tiće dućana, butika, restorana i slično, tu se dosta pazi na taj razmak od 1,5 - 2 metra koji je označen u svakom takvom objektu. U restoran nije zabranjeno ići, ali drastično se smanjio broj ljudi koji idu u restoran. Puno restorana nudi hranu za van tako da se malo ljudi i zadržava u restoranima. Većina butika je pred stečajem jer im je drastično pala prodaja", govori nam Siniša.
Frizerski saloni i dalje rade (Stockholm / AP)
Veliki pad BDP-a
Ovdje valja napomenuti da švedska vlada očekuje pad BDP-a od četiri do 10 posto u ovoj godini, dok ga MMF procjenjuje na 6,8%. Maloprodaja je pala za više od 40 posto, što je bolje nego u drugim zemljama, ali je pad i dalje ogroman, dok se očekuje da će nezaposlenost narasti na najveće razine u ovom stoljeću. Zbog toga će vlasti ekonomiju, te posebno zdravstveni sektor pomoći s milijardama eura, što kredita, što izravne bespovratne pomoći. Smanjena su davanja državi, povećan opseg socijalne pomoći, a uvedene su i druge mjere.
"Mnoge firme su poslale svoje ljude kućama, ali im isplaćuju neki postotak plaće, npr. od prijateljice muž za Volvo izrađuje strojeve i trenutno je kod kuće i dobiva 92% plaće", kaže Siniša. Dodaje da je puno ljudi izgubilo posao.
Dražen: Na početku je bilo nestašica WC papira, kvasca i brašna
Dražen Vuković je IT-evac u jednoj velikoj švedskoj kompaniji, samac je i živi u Malmöu. Za njega osobno se, kaže, posao i nije toliko promijenio jer je i prije uglavnom radio od kuće.
"U samom početku svakako da ljudima nije bilo svejedno. Pogotovo jer je na svjetskoj razini zavladala panika. Npr. prvih par dana je u trgovinama bilo teže naći WC papir, brašno ili kvasac. Nije bilo nestašica, ali recimo usred dana bi te police bile prazne, ali bi ih navečer i ujutro popunili. To je doduše bilo tako samo na početku. Sad je normalno sve", kaže Dražen.
"U svakodnevnom životu u Švedskoj stvarno nisam primijetio neke razlike. Nedavno su tek uveli obvezu u dućanima zaštite za zaposlenike. I to je čini mi se jedina vidljiva razlika, uz iznimku noćnog života, jer nema koncerata, a u kafićima nema posluživanja na šanku."
Dražen Vuković kaže i da njegovi kolege Šveđani koji imaju djecu nisu uplašeni, posebno s obzirom na to da su škole i dalje otvorene, te da većina građana, uključujući i njega, apsolutno podržava pristup za koji su se vlasti odlučile.
Hrvatski pogled na Švedsku je netočan
"Neobično mi je pritom čitati u hrvatskim medijima da to Šveđani rade jer samo gledaju na ekonomiju ili ih nije briga za starije ljude - nijedno od tog mislim da nije istina - već su oni vrlo realni i stvari gledaju racionalno.
Mislim da su napravili sve što mogu da zaštite rizične skupine i da osiguraju kapacitete u zdravstvenom sustavu. To je racionalan dio po meni. Totalni lockdown je neprovediv na dulje vrijeme i zapravo se radi o discipliniranju ljudi koji se ne žele disciplinirati. Što nema baš nekog smisla", zaključuje Dražen Vuković.
Dodaje i da se ne pridržavaju Šveđani slijepo smjernica koje su izdale vlasti. Nisu oni baš toliko bolji od nas, dodaje: "Nedavno sam u dućanu tipa Bauhausa naišao na hrpe 70-godišnjaka kako veselo šeću, a prema smjernicama vlasti, a trebali bi biti u strogoj izolaciji."
S njime se slaže i Siniša, koji ističe da se ljudi većinom pridržavaju uputa i drže nekakvu distancu, no ima i onih koji misle da se njih to ne tiče i da se njima neće ništa dogoditi. "Neki je dan susjedov sin imao tulum na koji je došla hrpa ljudi. Maske ne nosi nitko, bar ovdje kod nas, ne znam kako je u Stockholmu gdje je zaraza ipak malo žešća", zaključuje.
Švedski se model, dakle, u velikoj mjeri oslanja na svijest građana. Iako zagovornici "hrvatskog modela" potpunog zatvaranja kažu da to kod nas ne bi funkcioniralo zbog različitog mentaliteta, Dražen Vuković drži da bi. "Rezultat hrvatskog lockdowna će se tek vidjeti kad se napusti lockdown. Kako će se to izvesti još se ne zna. I što ako se izvede na način da skoči broj slučajeva?"
