"Drugi val korona virusa je realnost jer u svijetu brojimo više od stotinu tisuća novozaraženih na dan i više od sedam milijuna ukupno zaraženih", poručuje ugledni hrvatski znanstvenik Ivan Đikić, profesor na Sveučilištu Goethe te direktor Instituta za biokemiju u Frankfurtu za 24sata.
U tom drugom valu, upozorava, prioritet obrane ne smiju biti stroge epidemiološke mjere zatvaranja gospodarstva i cjelokupnog života, jer smo se naučili boriti i na druge načine.
Kako vrijeme utječe na virus?
"Toplo vrijeme i vlaga nisu odlučujući faktori u širenju virusa. Otežavaju ga, ali je presudni faktor onemogućiti virus da prijeđe s osobe na osobu. Mislili smo da se virus širi s površina, s mobitela, primjerice, trebalo nam je vremena da shvatimo kako se u 80-90 posto slučajeva širi tijekom boravka u zatvorenim prostorima, u bliskom kontaktu sa zaraženom osobom, kapljičnim putem. Ako spriječite velike susrete, okupljanja u zatvorenom - spriječili ste najveći dio širenja virusa. U državama u kojima zaraza sad buja, bile one u toplim krajevima ili ne, nisu uveli pravilne mjere izolacije, posebice izbjegavanje kontakata i zabrane susreta velikog broja ljudi", rekao je.
Slabljenje virusa?
Na pitanje slabi li virus i kako je moguće da u Srbiji raste broj novozaraženih, a kod nas nema nijednog novog već danima, odgovorio je:
"Prema svim dosadašnjim znanstvenim podacima, nema dokaza da virus po svom genetskome materijalu slabi. Identičan je kakav je bio i prije nekoliko mjeseci. Do razlike među tim drugim državama, vjerujem, dolazi prvenstveno zbog pojavljivanja manjih lokalnih žarišta širenja virusa. Ciklus virusa je takav da on treba novog domaćina nakon svaka četiri ili pet tjedana, a u Hrvatskoj je zbog uvedenih mjera takvo širenje spriječeno. Novi slučajevi su većinom “uvezeni”, no kako imamo dobre i brze mjere detekcije, takve se slučajeve onda brzo i izolira, pa se i širenje zaustavlja".
Strah od turista nije potreban
Treba li se bojati turista? "Strah je bio opravdan prije pet mjeseci jer o virusu gotovo ništa nismo znali. Reakcije mnogih ljudi, ali i sustava, bile su posljedica opreza prema nepoznatoj opasnosti. Danas, kad znamo puno više, želim poslati umirujuću poruku - nije potreban strah nego povjerenje. Pravodobnim mjerama testiranja, izolacije i liječenja ovaj je virus savladiv, to smo pokazali u prvom, a svakako ćemo pokazati i u drugom valu".
Život će se promijeniti i u drugom valu
"Drugi je val, prema dostupnim podacima, realnost jer danas u svijetu ima više od 100.000 novozaraženih dnevno, to je najveće širenje otkad znamo za pandemiju korona virusa. Ukupno je više od sedam milijuna zaraženih ljudi na svijetu. Danas, međutim, imamo brze i točnije testove, više znanstvenih podataka na temelju kojih se možemo pripremiti protiv drugog vala. U njemu prioritet obrane ne smiju biti stroge epidemiološke mjere zatvaranja gospodarstva i cjelokupnog života, jer smo naučili boriti se i na druge načine. Život će se promijeniti tako da se nose maske, da budemo oprezni u kontaktima s drugim ljudima i da se izbjegavaju velika okupljanja, posebno u zatvorenim prostorima. Ponovno zatvaranje gospodarstva trebamo izbjeći jer će nam to u budućnosti donijeti ozbiljne ekonomske i društvene probleme. Treba se ugledati na Koreju, koja nije zaustavila gospodarstvo, ali je, koristeći znanost i moderne tehnologije, pripremila društvo na pravilnu borbu protiv korona virusa.
Kako se ponašati?
Kakvo je sada ponašanje poželjno? "Šetnja, sjedenje u kafićima i restoranima na otvorenom danas ne predstavljaju toliku opasnost jer smo pravodobnim mjerama prekinuli nekontrolirano širenje virusa u populaciji. Stožer je na početku bio vrlo oprezan, s razlogom, jer je bilo nepoznato kako se virus širi. Danas su mjere relaksiranije, ali opreza treba biti, pogotovo kada dođu turisti. Bit će “uvoza” virusa jer nećemo uvijek znati je li netko iz Njemačke ili zemalja Latinske Amerike, primjerice, donio virus, iako nema nikakvih simptoma. Upravo su takvi nesimptomatski zaraženi prenosioci najveća opasnost širenja korona virusa. Unutar obitelji ćemo moći imati normalan život, ali u široj populaciji bismo trebali držati distancu, nipošto se gužvati u restoranima ili kafićima. Stvaranje novih žarišta virusa u Hrvatskoj, jer loša vijest brzo putuje, ne bi bilo dobro ni za naš turizam. Sreća je što sad nova žarišta puno brže detektiramo, zahvaljujući boljim testovima, te smo uspješniji u protokolima liječenja i opskrbljenosti zdravstvenog sustava", rekao je za 24sata.
Imunitet krda
Imunitet krda je u Hrvatskoj steklo samo jedan do dva posto stanovništva. Što će to značiti za drugi val?
"To su, prije svega, preliminarni podaci testiranja na relativno malom broju ljudi. No ti podaci su konzistentni s testiranjima u drugim zemljama, gdje je potvrđeno da je jedan, do osam posto stanovništva bilo u kontaktu s virusom, i stvorili su imunitet. To su relativno niske stope stvaranja imuniteta u usporedbi s onim što je očekivano. Ali su i vrlo važni brojevi kad ih usporedite s brojem zaraženih u Hrvatskoj. Ako je u Hrvatskoj više od 2000 zaraženih, pozitivnih na genetskim testovima, a sad imate dva posto populacije koja je bila u dodiru s virusom na temelju seroloških testova, onda je to mnogo veći broj zaraženih od službenog broja, tj. oko 80.000 zaraženih. Brojke pokazuju onda i nisku smrtnost od Covid-19 u Hrvatskoj, od 0,125 posto. No želim napomenuti da ćemo tek na kraju pandemije imati sveobuhvatne i točnije podatke".
Lijekovi, cjepivo...
A što se lijekova i cjepiva tiče, rekao je:
"Više od deset cjepiva je u kliničkim ispitivanjima širom svijeta. Predviđanja pokazuju da će najvjerojatnije u proljeće sljedeće godine prva cjepiva biti dostupna za javnost, no prije toga kliničkim ispitivanjima treba potvrditi da su neštetna i djelotvorna. Do tada znanstvenici naporno rade na pronalaženju lijekova koji će specifično djelovati na korona virus. Mi smo nedavno pokazali da su virusne proteaze neophodne za širenje virusa te da stvaranjem inhibitora protiv tih enzima imamo bazu i za stvaranje uspješnih lijekova. Naša buduća istraživanja idu prema testiranju pravilnih kombinacija inhibitora proteaza i inhibitora RNK polimeraza, jer vjerujemo da će se kombiniranim pristupom postići bolji rezultati, slično kao što je postignut uspjeh u liječenju HIV-a i virusa hepatitis C. Takva istraživanja zahtijevaju vrijeme, no ako uspijemo, bit će to značajan napredak u borbi protiv ovog, ali i mogućih pojava novih virusa".
