O detaljima o Sputniku u RTL-u Danas govorila je znanstvenica s Instituta Ruđer Bošković Dragomira Majhen, članica Međunarodnog savjetodavnog odbora za rusko cjepivo.
Kako je došlo do toga da ste još krajem godine odabrani među 16 znanstvenika iz samo devet zemalja u Međunarodni savjetodavni odbor za rusko cjepivo?
''Ja se cijelu svoju znanstvenu karijeru bavim adenoviralnim vektorima i imala sam šansu, odnosno, čast kad sam bila u Johnson&Johnson raditi na adenovirusu tip 2. Mislim da vam je onda već pomalo jasno zašto sam se našla i u ovom savjetodavnom odboru, s obzirom da Sputnjik V cjepivo se bazira na adenovirusu tipa 26 i tipa 5. Negdje sredinom prosinca došao je poziv od strane ruskih znanstvenika za sudjelovanje na jednom okruglom stolu gdje su oni zapravo prvi puta htjeli pokazati znanstvenom svijetu što rade i o čemu se radi u Sputnjik V cjepivu. Ja sam sudjelovala na tom okruglom stolu nakon kojeg je uslijedio poziv za priključenje savjetodavnom odboru. Mi smo dosad imali dva sastanka: jedan je bio uvodni, a drugi je bio taman dva dana prije nego je izašao drugi časopis u Lancetu početkom veljače i na tom sastanku smo zapravo diskutirali, odnosno, ruski znanstevnici su nam dali mogućnost da im postavimo pitanja vezana uz cjepivo pa su nas tako zapravo zanimala klasična pitanja, djeluje li na druge sojeve, koja mu je uspješnost, koju uspješnost imaju u starijim populacijama, sve što je u tom trenutku bilo goruće pitanje jer je tada izašla i AstraZeneca. Njihovi odgovori su bili više nego konkretni. Kasnije u Lancetu je bilo potvrđeno sve što smo čuli na tom sastanku''.
Koji je glavni razlog nepovjerenja šire javnosti koje je sve donedavno vladalo prema Sputniku?
''Do rujna kada je izašao prvi članak u Lancetu, kada su objavili istraživanje na 78 ispitanika, zapravo ja nisam vidjela nikad nijedan znanstveni članak koji je obrađivao tematiku adenoviralnih vektora, a kamoli vektorskih cjepiva. Meni je bilo teško vjerovati da se u Rusiji time nitko ne bavi, ali nije bilo nikakvih informacija i to je bio dodatan razlog zašto sam se uopće željela uključiti da vidim direktno od njih na čemu rade i o čemu rade, da prvi put uopće dobijemo neku znanstvenu informaciju. Zašto nisu prije tražili odobrenje za cjepivo, nisu ni mogli, morali su obaviti kliničko ispitivanje treće faze da bi uopće mogli dati te informacije EMA-i i tražiti odobrenje''.
Ima li po vama smisla interventni uvoz prije nego što EMA da odobrenje?
''EMA, odnosno netko od njih, mora provjeriti kontrolu kvalitete tako da je to nešto što bi eventualno i ako bi Hrvatska ulazila u hitni uvoz morala napraviti, HALMED bi to morao napraviti. Po meni, vjerojatno ima smisla u situaciji kada vidimo da neka cjepiva ne dolaze u količinama koje su dogovorene ili ne dolaze na vrijeme tako da bi možda bilo dobro imati dogovoreno nešto u rezervi pri čemu ja naglašavam da to cjepivo radi dobro isto kao i AstraZenecino. Ne sumnjam da je ono dobro''.
Može li kombinacija cjepiva funkcionirati?
Znanstveno gledajući, kombinacija messenger RNA i cjepiva na bazi adenoviralnog vektora bi bile dobre kao kombinacija, međutim prije negp bi se uopće krenulo za tako nečim, mora se ponovno napraviti kliničko istraživanje, u Azerbajdžanu su dogovorili ispitivanje cjepiva''.
Koliko uopće smisla ima ta globalna utrka za cjepivom?
''Nažalost ovdje se vidi taj nesrazmjer bogatih i siromašnih država. Covid-19 je globalna prijetnja i trebalo bi ga globalno rješavati''.
