Britanska agencija za lijekove (MHRA) stoga je preporučila da se osobe koje su pate od alergija ili su imale alergijske reakcije za sada ne cijepe cjepivom ovih proizvođača.
No, mnogi su se nakon toga zapitali: koliko je ono u stvari sigurno.
U svakom razgovoru o sigurnosti cjepiva postoji jedna statistika koju vrijedi imati na umu: jedan od 1000. To je smrtnost od koronavirusa u općoj populaciji. U Britaniji je jedna od 1000 osoba u cjelokupnoj populaciji već preminula od zaraze koronavirusom.
U medicini postoji važna razlika između "sigurnog" i "neškodljivog" i između "rizika" i nečega što je "rizično", piše BBC.
A dvoje ljudi koji su dobili Pfizerovo cjepivo imali su alergijske reakcije. Pa, na što mislimo kad govorimo o tome da su Covid cjepiva "sigurna" za upotrebu?
"Ako mislite na apsolutno nikakav štetan učinak, tada niti jedno cjepivo nije sigurno, a niti jedan lijek nije siguran. Svaki učinkoviti lijek ima neželjene učinke", kaže profesor Stephen Evans . "Pod pojmom siguran mislim da je ravnoteža neželjenih učinaka u odnosu na korist vrlo očito na strani koristi", dodao je.
Svi lijekovi, kao i cjepiva, imaju nuspojave
Britanski regulator za lijekove, MHRA, odlučio je da je cjepivo Pfizer / BioNTech zadovoljilo taj standard. Ljestvica je postavljena jako visoko za ostala cjepiva. Postoje neki lijekovi koji imaju istinski brutalne posljedice na tijelo, ali su i dalje odobreni jer se smatraju vrijednim rizika. Kemoterapijski lijekovi imaju ogroman popis štetnih učinaka koji uključuju iscrpljenost, gubitak kose, anemiju, neplodnost, probleme s pamćenjem i spavanjem. Pa ipak, koriste se kad netko umire od raka i kada mu je to "zadnja" ali uspješna opcija, prenosi BBC.
Ibuprofen protiv bolova, koji gotovo svi imamo kod kuće i uzimamo ga bez razmišljanja, može uzrokovati krvarenje u želucu i crijevima, otežano disanje i oštećenje bubrega. Rizici postoje, ali su daleko nadvladani prednostima. Ključna razlika s cjepivima je u tome što se daju zdravim ljudima i to masovno mijenja ravnotežu. Svaki rizik mora biti nevjerojatno malen.
Regulatorna tijela odluku donose na temelju daleko više podataka nego što je objavljeno javno. Tvrtke moraju predati podatke iz laboratorijskih studija, studija na životinjama, ispitivanja sigurnosti prve faze, ispitivanja doziranja druge faze i ostalih ispitivanja.
"To iznosi najmanje 10.000 stranica informacija", rekao je prof. Evans.
Pfizerovo cjepivo sprečava pojavu Covida u organizmu kod oko 95 posto cijepljenih, ali ima vrlo česte nuspojave uključujući bol od injekcije, glavobolju i bolove u mišićima. To bi moglo utjecati na najmanje jednu od 10 osoba. To su simptomi koji nastaju zbog reakcije imunološkog sustava.
Uvijek doduše postoji mogućnost da cjepiva imaju zdravstvene posljedice koje se još nisu pokazale. Postoje podaci o oko 20 000 ljudi koji su imunizirani u ispitivanju Pfizer, 15 000 za cjepivo Moderna i 10 000 za ono koje je razvilo Oxford / AstraZeneca. To je dovoljno da se pokaže da cjepiva djeluju i da se otkriju uobičajeni problemi. No, možda se neće otkriti nešto što utječe na jednog od 50 000 cijepljenih.
"Ne možete ih uvijek uočiti prije nego što cijepite milijune ljudi", kaže dr. Penny Ward s King Collegea u Londonu. Ali to vrijedi za svako cjepivo koje dobije odobrenje. To nije jedinstveno ili nešto novo što je došlo s Covidom.
