Pojavio se krajem studenog, za čas dobio ime po 15. slovu
grčkog alfabeta i uveo strože mjere u zemljama diljem svijeta.
Zove se omikron, a iako još uvijek o njemu učimo, znamo da se
širi nekoliko puta brže od delte i za sad donosi blaže
simptome.
U Hrvatskoj je potvrđeno tek 50-ak slučajeva novog soja, no broj
zaraženih raste, najviše u Dalmaciji. Čekaju se i posljedice
masovnih dočeka koji su nas uveli u Godinu omikrona.
Da virus nije šampion skoka u dalj uvjeravali su nas lani, pa su ljude na otvorenom dijelili ogradom. S jedne strane COVID potvrda, s druge ne. U slobodnom Sinju nije se tražilo ništa, ni u zatvorenom ni na otvorenom.
Upitana hoće li ovo biti godina omikrona,
Dijana Mayer, epidemiologinja HZJZ-a
govori: "Očekujemo da će situacija biti kao i u ostalim zemljama
i oko nas i zemljama svijeta, za pretpostaviti je s obzirom na
ovaj broj novooboljelih da će omikron vrlo brzo prerasti delta
soj. I da ćemo i mi imati dominantan omikron soj".
Već sada raste broj zaraženih u odnosu na prije dva tjedna.
Najviše u Dalmaciji. Božićni i novogodišnji praznici širenju
sigurno nisu odmogli, no Davor Božinović,
načelnik Stožera civilne zaštite RH govori kako neki epidemiolozi
smatraju da je prerano da bi brojevi bili posljedica Badnjaka.
"Neki smatraju da jeste. Ukoliko nema veze sa
blagdanima onda vjerojatno ima s omikronom",
dodaje.
Nova varijanta bi u Hrvatskoj, mogla pokrenuti peti val u drugoj
polovini siječnja. Ima oko 60 mutacija, 32 samo na proteinu
šiljka, dok ih već stara delta ima ukupno 30.
"Postoji mogućnost da se spoje četvrti i peti val, ali i da se
svemu pridruži i gripa. Imamo dovoljno bolnica, kreveta i
liječnika i sestara, ali nam nedostaje određen stupanj
procijepljenosti", govori pak ministar zdravstva Vili
Beroš.
I dok govorimo o valovima, Svjetska zdravstvena organizacija
spominje tsunam jer omikron je lako prenosiv, a širi se istodobno
s deltom.
Stoga ne čudi da nije dugo trebalo da se nakon prve potvrde u
svijetu, točnije u Južnoj Africi sazove press konferencija u
Hrvatskoj na kojoj je 6. prosinca ravnatelj Hrvatskog zavoda za
javno zdravstvo (HZJZ), Krunoslav Capak,
rekao kako su zabilježena prva dva slučaja omikrona.
Dva po dva i do toga da smo sada na preko 50, a novi rezultati
sekvenciranja stižu idući tjedan.
Oliver Vugrek, znanstvenik s Instituta Ruđer
Bošković govorio je: "Omikron varijanta ima oko 96 izmjena
mutacija u odnosu na Wuhan soj, a delta soj 55 izmjena u odnosu
na Wuhan soj. Omikron ima dvostruko više od delte, a tih 96 je u
odnosu na Wuhan soj".
Zbrajalo se, oduzimalo i učilo pa došlo do zaključka da
omikron nosi 50% blaže simptome, ali i do četiri puta više
zaraženih.
"Međutim to bi moglo biti povoljno po nas jer bi varijanta virusa
koja se brže širi, a ima slabije simptome mogla istisnuti one
koji se sporije šire, a uzrokuju teže simptome", kaže pak
Kristian Vlahoviček, molekularni biolog s
Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
Na tom tragu su i Izraelci. Skok broja zaraženih omikronom mogao
bi dovesti do toga da se dosegne kolektivni imunitet. Ondje, su
prije drugih počeli cijepiti četvrtom dozom osobe s oslabljenim
imunitetom i starije u domovima.
Puno toga nismo vidjeli, ali se putem uči. Prošle godine u ovo
vrijeme čekalo se cjepivo, tražilo preko reda. Sad stoji i ne
mičemo se s preko 66% cijepljenih. Učimo i o simptomima nakon
zaraze omikronom.
Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju
zaraznih bolesti HZJZ-a tvrdi: "Bolest je slična gripi.
Pojačana temperatura i osjećaj kao da ga je zgazio vlak ili
autobus i trajalo je par dana".
Zbog tih par dana skraćuje se izolacija. U SAD-u je već sad za
one koji ne pokazuju znakove bolesti skraćena na pet dana, u
Francuskoj na sedam. Istraživanja su, tvrde njihovi znanstvenici,
pokazala da se bolest prenosi dva dana prije i tri dana nakon
pojave simptoma. Sličnim putem će i Hrvatska.
"Zato smo i mi razmišljali o skraćivanju. S obzirom da očekujemo
da će nakon Nove godine biti veći broj omikron slučajeva u RH i
bit će veći broj oboljelih i naravno da ćemo onda popustiti mjere
na način da što više onih osoba koje nisu više zarazne mogu
normalno se kretati i raditi", govori Capak.
Ako se brzo širi i s blažim simptomi istisne deltu postavlja se
pitanje može li se o omikronu govoriti kao o zadnjoj
varijanti? Stručnjaci kažu još ne.
"Mislim da je preuranjeno za takve tvrdnje. Puno je preuranjeno
za nekakvo opuštanje, otvaranje šampanjca pa da se pusti da se to
razmaše pa tko preživi – preživi, tko umre – što mu možeš.
Omikron je i dalje tu, a na kraju krajeva, moguće je da nakon
omikrona dođe neko novo grčko slovo", smatra Luka Čičin
Šain, voditelj Odjela za virusnu imunologiju u Helmholtz
centru za infektivna istraživanja.
Alfabet ima 24 slova, a s omikronom smo prešli više od pola. Hoće
li pokrenuti samo peti val i na tome stati ili će biti
tsunami slučajeva, sudeći prema svemu do sad, za odgovore
nećemo dugo čekati.