S petnaest je godina Nadia ušla u svijet heroina, a posljednjih 18 pokušava se izvući.
"Prošla sam čak i terapijsku zajednicu komunu nakon koje sam bila čista i predivno živjela jedno tri i pol godine i nakon toga sam ponovno pala. Po mojem mišljenju, kada jednom uđeš u pakao - izlaska nema", govori Nadia.
Sad apstinira od heroina i s metadonskom terapijom pokušava vratiti život u normalu.
"Jednostavno, mi se teško nosimo s tugom i stresom. Odmah slijedi pad nakon toga. To su usponi padovi, usponi padovi i tako redom", kaže Nadia.
U istu ordinaciju dolazi posljednjih 15 godina. Liječnica kaže, to je mukotrpan i dugotrajan proces, no, ovisnika poput Nadie sve je manje.
"Imamo smanjenje broja novih heroinskih ovisnika, ali nažalost zato nam se pojavljuju druge droge. Imamo sve više sintetskih droga, imamo sintetske kanabinoide i druge ovisnosti", otkriva MirjanaOrban iz Službe za prevenciju ovisnosti Zavoda dr. Andrija Štampar.
A čak 350 novih spojeva registrirano je u zemljama EU.
"Problem novih droga, novih psihoaktivnih tvari je u tome što su još uvijek legalne i što su stvorene da simuliraju učinke klasičnih droga i radi se o enormnom broju. Nalaze se u industriji, u znanosti i jednostavno vrlo ih je teško kontrolirati", kaže ravnatelj Ureda za suzbijanje zlouporabe droga ŽeljkoPetković.
Ipak, opijati poput heroina i dalje su problem broj jedan, od čega ih se liječi čak 80 posto, dok ih zbog marihuane liječničku pomoć zatraži 13 posto.
Ukupno liječenih od ovisnosti prošle je godine bilo oko 8.000, gotovo jednako kao i godinu ranije. Stanje je najgore u Istri.
"Stopa ovisnika na 100.000 stanovnika, onih koji koriste sve vrste droga, kreće se od 151 u Brodsko-posavskoj županiji do 567 u Istarskoj županiji", otkriva MarijanErceg iz Službe za epidemiologiju HZJZ-a.
Svake godine od posljedica droge umre više od 40 osoba. U prosjeku, prvi put probaju drogu sa 16 godina, pod utjecajem vršnjaka, zbog psiholoških problema, znatiželje ili zabave.