Zapitajte se iskreno: koliko ste puta odustali od nekog cilja samo zato što ste bili nestrpljivi ili zato što se on nije uklapao u općeprihvaćene kanone okoline! Suočite se sa svojim neodlučnošću i strahovima, zbog kojih većina vaših snova ostaju ? samo snovi piše Tajana Čemeljić
Ne čini li vam se, kad promatrate živote ljudi oko sebe, da previše planova ostaje neostvareno i da većina nas živi u čvrstom uvjerenju kako nikada neće ispuniti svoje snove? Doista, zbog čega samo rijetki uspijevaju, a ostali su fatalistički pomireni s činjenicom da je sreća izvan njihova dosega?
Zbog toga što mnogi od nas ispunjenje svojih ciljeva ili snova prepuštaju slučaju, uvijek spremni reći kako, eto, nisu imali sreće - što je otprilike kao da očekujemo dobitak na lutriji, a nismo kupili srećku. Da, da, sa srećom treba znati... Stoga, čini li vam se da od prošloga do ovoga ljeta niste učinili bogznašto za sebe i svoj život, vrijeme je da u hladu suncobrana i miru poslijepodnevne sijeste iskreno porazgovarate sa sobom - nakon što proučite glavne razloge zbog kojih snovi mnogih od nas ostaju - samo snovi.
1. Nedefiniran cilj
Prvi je, i najvažniji, korak - točno odrediti što želimo. "Pa to barem znam", kaže moja kolegica Jana (27). "Više love, veći stan, bolji posao!" U tome i jest problem: njezini su ciljevi, zapravo, neodređeni. Kakav posao? Koliko novca? Kakav i koliki stan? Ciljeve treba jasno definirati, smjestiti ih u granice ostvarivog i potom se na njih usredotočiti, savjetuje američki biznismen Colin Turner, autor bestselera Rođeni za uspjeh (Mozaik knjiga, Zagreb, 1997.) Dopustite si pritom da ne uspijete otprve - ključ uspjeha leži u NEODUSTAJANJU.
Mnogi od nas ne žele poželjeti nešto što je izvan njihova dosega strahujući da će ispasti smiješni ne uspiju li to ostvariti. Za to postoji jednostavno rješenje: svoje ciljeve zadržite za sebe. Također, savjetuje Turner, obratite pozornost na razliku između slike koju imate o sebi i one koju želite odašiljati u javnosti. Naime, nerijetko si postavljamo ciljeve koji služe tome da na nekoga ostavimo dobar dojam, a nemaju nikakve veze s našim stvarnim željama. "Odustala sam od postdiplomskog kad sam shvatila da time zapravo ispunjavam želju svojih roditelja. I premda mi mama to zna spomenuti kao veliki propust, nimalo ne žalim zbog svoje odluke", kaže bibliotekarka Martina (29). Potrudite se, stoga, da svoje ciljeve i želje ne oblikujete u skladu s predožbom koju neko ima o nama. "Vaši ciljevi moraju biti ono što vi doista želite, a ne nešto što ste smislili kako biste nekoga impresionirali", piše Colin Turner.
I još nešto, iznimno je korisno ciljeve zapisivati, jer pisanjem kristaliziramo misli, a misli potiču na djelo. Vrijedi pokušati.
2. Nemotiviranost
Američki psiholog Daniel Goleman, koji je pojam "emocionalne inteligencije" kao ključnog faktora uspješnosti uveo u masovnu uporabu, tvrdi da je motivacija osnova uspješnog upravljanja osjećajima. Ako smo motivirani, niti jedna prepreka nije nesavladiva." U tvrtki u kojoj sam radila prije par godina šefovi su me smatrali nezainteresiranom, čak i lijenom, a zapravo sam samo bila nemotivirana. Zbog jadne plaće! I - kad sam već bila pomislila da se pretvaram u frustriranu službenicu - dobila sam priliku u firmi koju je osnovala moja prijateljica. Ide nam sjajno, zarađujem doista pristojno i - što je najvažnije - puna sam volje i ideja", smije se zadovoljno ekonomistica Sanja (32). Prilikom određivanja životnih ciljeva moramo se osloniti na vlastite želje. "Kad se iskreno zapitate zbog čega nešto želite ostvariti, vi istodobno preispitujete i svoju motivaciju, te lakše odbacujete one ciljeve za koje nemate pravih motiva", piše Turner.
Da biste djelovali, ciljevi za vas moraju biti vrlo važni. Dakle, ne za vaše roditelje, djecu, šefove ili nekog petog.
3. Nestrpljivost
Za pripadnike generacije naviknute na instantna rješenja već i samo određivanje cilja može biti traumatično iskustvo, da i ne govorimo o razradi plana, čekanju pravoga trenutka za akciju, iščekivanju rezultata... Ma koliko nam to teško padalo, ima stvari koje se ne mogu riješiti u kondenziranom filmskom vremenu, za sat ili dva. "Utvrđivanje želja i ciljeva naporan je posao. Ono zahtijeva koncentraciju te nerijetko sate i dane truda da biste ih temeljito razradili", podučava nas nadalje Turner.
S druge strane, ne valja ni predugo oklijevati te čekati da nam se jednoga dana posreći. Kinezi bi rekli da i put od tisuću milja počinje prvim korakom. Stoga treba pažljivo isplanirati barem prvih nekoliko, a onda već nekako, kažu, krene samo od sebe.
4. Nerealna očekivanja
"Nakon odluke da promijenim posao, očekivala sam da će se sve dogoditi za mjesec dana, pa kad mi je propala prva velika prilika, htjela sam odustati i zaboraviti cijelu priču. Odjednom mi se strašno svidjela sigurnost staroga, dobro poznatoga posla", povjerava nam bivša propagandistica, a sad sveučilišna asistentica Rajna (33). "Nisam odustala zahvaljujući jednoj dobroj prijateljici koja me upitala bih li odustala kad bi mi netko zajamčio da ću uspjeti. Naravno da ne bih, odgovorila sam i - krenula dalje. Pune sam dvije godine radila na ostvarenju svog cilja, ali danas radim ono što želim. A usput sam se naučila i strpljenju."
Slikovito rečeno, želite li biti pijanistica, nemojte rezervirati koncertnu dvoranu prije nego što dogovorite satove poduke. Prečice, nažalost, rijetko kad pomažu kad je riječ o ostvarivanju snova.
5. Strah od promjene
Jedan je od najčešćih razloga zbog kojih nam je teško odlijepiti se od postojećeg, čvrsto uhodanog sustava u kojem živimo ili radimo. Strah od promjene zapravo je strah od nepoznatoga, što je jedna od temeljnih ljudskih bojazni. Međutim, kad točno definiramo ciljeve i polako počnemo pripremati teren za njihovo ostvarenje, imamo i dovoljno vremena naviknuti se na pomisao o promjenama pa one postaju manje zastrašujuće. "Važno je shvatiti da se promjene ne mogu izbjeći želimo li napredovati, a svaka je promjena prilika za inovaciju, za to da pokažemo svoju kreativnost", objašnjava Colin Turner.
6. Nedostatak plana
Dakle, odredili ste cilj. E, sad morate izraditi plan njegove provedbe, jer na taj način svoju svijest programirate za uspjeh. Pokušajte odgovoriti na jednostavna pitanja: Zašto želim ostvariti taj cilj? Koje ću sve prednosti steći njegovim ostvarenjem? Koje mi prepreke stoje na putu? Kako ih mogu riješiti? Potom odredite etape ostvarenja cilja i krajnji rok. S vremena na vrijeme pregledajte plan i unesite potrebne izmjene: produljite ili skratite rokove ili pak doradite odgovore na pitanja. Važno je poštovati vlastiti plan, a ne mu slijepo robovati ili se obeshrabriti pojave li se nepredviđene prepreke. U tom slučaju, jednostavno ga izmijenite i doradite!
7. Uskraćivanje nagrada
"Od malih sam nogu debeljuca i godinama sam pokušavala skinuti petnaest kilograma. Iscrpljivala sam se dijetama, izgladnjivanjem, raznoraznim spravama za mučenje... obećavši samoj sebi da ću se - kad konačno smršavim - nagraditi jednom od prekrasnih ljetnih haljina Alberte Feretti. Još uvijek, nažalost, nisam vlasnica takve haljine, no ovog sam proljeća promijenila taktiku: nagrađujem se nekom lijepom sitnicom za svaki izgubljeni kilogram. Sad sam već osam kilograma lakša i čini mi se da ću ovog puta uspjeti", zadovoljno nam priča kozmetičarka Sara (27).
Kako ne biste izgubili motivaciju čekajući konačni VELIKI rezultat, nagradite se za svaki, pa i najmanji pomak prema cilju. Na taj će vam način svaki uspjeh ostati usječen u pamćenju, sve dok vam pozitivno razmišljanje ne postane navikom. Pri tome uopće nije važno kakva je nagrada - važno je jedino to da vam put do cilja učini ugodnijim i zanimljivijim.
8. Besciljnost
Slavni američki košarkaš Michael Jordan jednom je rekao kako prije svake utakmice sve moguće situacije pod košem odgleda u mašti - zamišljajući sebe kako ih rješava. On se zapravo koristi metodom kreativne vizualizacije, za koju se njezini pristalice (uključujući i Jordana) zaklinju da je nepogrešiva. Dakle, svakoga dana odvrtite svoj mali privatni film u kojem ste u glavnoj ulozi VI, i u kojem uživate u ostvarenom cilju. Zamislite sve - do najsitnijih detalja: zvukove, mirise, svoju odjeću, okruženje, pokrete, partnera, suradnike - i uživajte, čvrsto uvjereni da vas upravo to čeka.
9. Neaktivnost
"Neaktivnost je najčešći razlog što ljudi ne žive životom kakvim žele", tvrdi na kraju svoje knjige Colin Turner. Jer, bez obzira na to koliko sjajan bio vaš cilj i plan, i ma koliko vi o njemu razmišljali, niste li spremni poduzeti ono što je potrebno - samo se zavaravate. I zato, čim osjetite da je došao trenutak za poduzimanje prvoga, trećega, petoga ili kojega god koraka za ostvarenje cilja, o čemu god se radilo - just do it!
Većina je nas odrasla u sredini koja drži kako je sreća kratkotrajna i varljiva, a stvarni se život sastoji od trpljenja i patnje. Koliko ste samo puta čuli izraze kao što je "doći će igranje na plakanje" ili uputu da kucnete o drvo kad god kažete da vam je nešto dobro krenulo ili da uživate na bilo koji način. Nije ni čudno što nam new age ideje - da smo ovdje zato da bi nam bilo lijepo i da bismo uživali u životu - zvuče kao puste tlapnje.
Ponajviše zbog toga, od mnogih životnih izazova jednostavno bježimo, strahujući od lošeg završetka ili podsvjesno očekujući da ćemo zbog uživanja u sreći biti kažnjeni tko zna kakvom nesrećom. I tako se vraćamo u dobro nam poznato sivilo, iznalazeći tisuću razloga koji opravdavaju našu odluku.
Jedini način da doista budemo sretni, tvrde stručnjaci, jest da se opustimo, naučimo sreću prihvaćati i u njoj uživati - i to bez second thoughts, to jest uznemirujućih misli. Valja shvatiti da nesreća nije uzvišenije ili plemenitije stanje od sreće. Uostalom, stanje savršene sreće i bezbrižnosti ionako ne postoji, i uvijek će biti problema koje treba riješiti. Čemu ih onda izmišljati?
