Šef oporbe i predsjednik HDZ-a TomislavKaramarko za Hinu govori o predstojećim parlamentarnim izborima, stanju u stranci, odlasku svog zamjenika, slučaju Bandić, braniteljskim prosvjedima, odnosu prema medijima, ali i premijeru kojem predviđa da će "završiti kao negativac".
- Zašto uporno izbjegavate saborsku polemiku i medijsko sučeljavanje s premijerom Milanovićem?
Kada sam preuzeo stranku situacija nije bila ugodna – poraz na parlamentarnim izborima, pad popularnosti, odnarođenost i klijentelizam stranačkog vodstva, puzajuća detuđmanizacija stranke... Mogao sam birati, polemizirati u Saboru sa Zoranom Milanovićem za 12 sekundi slave u udarnom Dnevniku ili se vratiti temeljnim vrijednostima, obilaziti članstvo i vraćati povjerenje. Zoran Milanović, svjestan da ne zna upravljati zemljom, da nam je tri godine prodavao maglu i sve nas dublje gurao u provaliju, da mu vrijeme polako ističe i da će završiti kao negativac - traži show. Ja znam da mediji vole show, međutim show nam neće riješiti nezaposlenost, iseljavanje mladih, blokirane, ovršene, švicarce, javni dug… Show kratko traje, a nakon njega opet se jednom moramo vratiti u stvarnost. Vjerujte, nemam namjeru nikoga povrijediti – niti građane, ni saborske zastupnike, ni premijera i njegove ministre, ali od sudjelovanja u njegovom showu korisnije mi je bilo obići Hrvatsku nekoliko puta uzduž i poprijeko, proći preko 200 tisuća kilometara, razgovarati s ljudima. To je moj politički put. Provladini mediji su mi ionako neskloni otkako sam preuzeo stranku, premda sam kao ministar bio jedan od najpopularnijih, stoga show prepuštam premijeru Milanoviću.
- Je li sadašnja HDZ-ova koalicija (HSS, HSLS, HSP AS, BUZ, ZDS i HDK) konačno zaokružena za predstojeće parlamentarne izbore?
HDZ je danas i sam dovoljno jak za pobjedu. Objektivne ankete procjenjuju nas na oko 36 posto potpore biračkog tijela. Međutim, mi koalicijom želimo poslati poruku da nam je potrebno jedinstvo desnog centra i da smo uključivi. Stranke s kojima koaliramo na probleme u Hrvatskoj i njihova rješenja gledaju jednako ili vrlo slično kao i HDZ.
Naša koalicija pobjeđivala je do sada i opet će pobijediti. Logičan je interes za koaliciju jer ona našim partnerima jamči ulazak u Sabor i Europski parlament. No, bez obzira koliko uvjerljiva bila ta pobjeda, a bit će uvjerljiva, otvoreni smo za sve koji imaju što ponuditi, koji su spremni pomoći, podržati naš program, zapeti i pridonijeti boljoj Hrvatskoj. To ne moraju biti formalne koalicije. Hajdemo naći zajednički jezik i u pokušaju da učinimo sve kako bismo počeli bolje živjeti, stavimo barem na trenutak po strani svjetonazorska pitanja. Jer, zbog Kukuriku koalicije, Milanovića i njihovih izgubljenih godina, nema više lakih rješenja. Ali na sreću, rješenja postoje, mi smo ih, u suradnji s međunarodnim stručnjacima pronašli i primijenit ćemo ih.
- Bojite li se konkurencije nezavisnih lista i kandidata s obzirom da su, po nekim analitičarima, birači zasićeni dvjema najvećim strankama i traže alternativu?
Ne opterećujemo se političkim konkurentima. Više od godinu dana nama je u središtu samo program cjelovitih društvenih i gospodarskih reformi koje će osigurati gospodarski rast dovoljan da Hrvatsku izvuče iz dugogodišnje recesije. Privid je da birači traže alternativu dvjema najvećim strankama. Hrvati samo žele da njihovom zemljom upravlja netko s vizijom, tko nudi cjelovita rješenja i konkretne projekte.
Birači traže nova lica, ali najčešće unutar već etabliranog političkog okvira na koji su navikli. Inicijative koje bi ukazivale na neki tzv. treći put za njih su, tako barem iskustva pokazuju, nedovoljno definirane. Na zadnjim ponovljenim lokalnim izborima HDZ je promovirao skupinu mladih ljudi, počevši od Dubrovnika, gdje smo izgubili za 300 glasova ili Novog Marofa i Korčule, gdje smo pobijedili. To su sve 35-godišnjaci, što govori u prilog tome da dolaze novi, mladi ljudi koje birači prihvaćaju, ali u okviru HDZ-a, kao snažno etablirane političke opcije. Iskustva nadalje pokazuju da birači teško prihvaćaju i one koji su napustili neku od etabliranih političkih opcija.
Tomislav Karamarko
- Osvojite li vlast hoće li u vašoj vladi biti mjesta za nestranačke ljude?
Naravno! Pa, nismo li već najavili Vladu stručnjaka i naglasili otvorenost prema svim sposobnima, poštenima, vrijednima i domoljubnima!? Pa nismo li nedavno odbili svaku raspravu o predizbornom trgovanju foteljama i stranačkom uhljebljivanju!? Posebno sam zainteresiran za stručnjake s područja oko gospodarstva i financija. Tu će nam trebati sva hrvatska pamet. To će biti i dogovor koalicijskih partnera. Podjela ratnog plijena i sinekura ne može i ne smije biti smisao dolaska na vlast, kao što je to danas slučaj. Ponovljanje te pogreške bio bi početak kraja svake nove vlade. Legitimno je da stranke pobjedničke koalicije imaju svoje interese, ali kadrovi koje će predlagati prije svega moraju biti kompetentni, imati snažne stručne i profesionalne reference i upravljačke sposobnosti.
- Martina Dalić ili vaš bivši zamjenik Drago Prgomet, koji su otišli zbog neslaganja s politikom stranke, u javnosti su slovili kao vrsni stručnjaci u svojim područjima. Može li si HDZ u ovakvoj situaciji dopustiti da ga napuštaju stručnjaci?
Meni je žao svakog člana kojeg HDZ izgubi. Međutim, ovdje se ne radi o stručnosti ili nestručnosti. Razlog njihovog odlaska je osobna ambicija i neslaganje s programskim i svjetonazorskim načelima. I ta ambicija je legitimna, ali ne na štetu stranke. Gospođi Dalić i gospodinu Prgometu prije svega želim da nađu svoj politički put, jer oni to tek trebaju učiniti. Gospodin Prgomet karijeru je započeo na unutarstranačkim izborima, kao kandidat za zamjenika gospodinu Kujundžiću propitivanjima tko je kršten, a tko nije, da bi završio kao miljenik lijevih medija. Vjerojatno nezadovoljan što gospodin Kujundžić nije pobijedio na unutarstranačkim izborima, doktor Prgomet slao je stranci poruke putem medija, umjesto da to čini u legalnim tijelima stranke gdje svi mogu reći ono što žele. On je zasigurno dobar liječnik, a gospođa Dalić stručnjak za bankarstvo i makroekonomiju, međutim, niti njima, niti bilo kom drugom to ne daje za pravo da štete stranci.
HDZ je danas okupljalište mladih, visokoobrazovanih i stručnih ljudi, a otvoren je i svim izvanstranačkim stručnjacima.
- Što je s vašim obećanjem nakon izbora za predsjednika HDZ-a o promjeni načina unutarstranačkih izbora po načelu 'jedan član – jedan glas'?
Imam iskustvo unutarstranačkih izbora. To je šest mjeseci posla, iznošenje prljavog rublja i napetih odnosa, rastrojavanja i prestrojavanja na terenu. Šest mjeseci zabave i naslađivanja za političke oponente. Od mog dolaska na čelo HDZ-a u Hrvatskoj su se odvijala četiri izborna ciklusa, a pred nama je i peti. Dvaput smo imali europske izbore, jednom lokalne i predsjedničke. Unutarstranački izbori po modelu jedan čovjek jedan glas zahtijevaju malo složenije pripreme, za koje nismo imali vremena. Nismo imali kada izdvojiti tih šest mjeseci. Unutarstranačka demokracija je važna, ali vrh stranke, a uvjeren sam i članovi svjesni su da su pripreme za upravljanje zemljom i izlazak iz ovog beznađa važnije.
- Kritičari i neki mediji prozivaju vas i HDZ da dok ste u oporbi pokušavate destabilizirati društvo, da stvarate podjele, a posebno kada je riječ o braniteljskim prosvjedima u Savskoj?
Podupiremo branitelje u njihovom opravdanom zahtjevu. Ti zahtjevi se ne smiju banalizirati i svoditi na razinu materijalnih interesa, kako to rade premijer i ministar Matić. Hoćemo li mi uzeti njihovu invalidnost, njihov PTSP, njihova ratna sjećanja, mrtve suborce…. Dok su jedni sjedili u toplim kabinetima, drugi su primali metke i gelere, amputirali su im ruke i noge. Hoćemo li im sada okrenuti leđa? Da njih nije bilo, naša djeca danas ne bi učila hrvatski jezik, hrvatsku povijest, navijala za hrvatsku reprezentaciju… A pripadnici 'bruxelleske i muenchenske bojne' s njima se nadmeću i inate, umjesto da skrbe o njima. I tako mjesecima, pa sad imamo nerješiv problem.
Da su im bili na usluzi, šatora u Savskoj nikada ne bi niti bilo. A oni su im u ministarstvu, koje postoji kako bi njima bilo na usluzi, zabranili koristiti WC. Kakvog li licemjerja.
Kad tvrde da mi stojimo iza branitelja u Savskoj onda potcjenjuju i njih i nas. Milanović je već odavno trebao razgovarati s njima i shvatio bi da jedan njegov ministar nema komunikaciju sa svojom bazom. Onda mu je trebao preporučiti da se povuče i otvoriti s njima iskreni dijalog. Da je tako postupio vjerujem da bi pronašao rješenje. Predsjednica Republike je očito dobro prihvaćena kod njih. Da je premijer iskreno prihvatio kohabitaciju, možda mu je ona mogla pomoći i posredovati u tom problemu, ali on se inati.
- Mislite li zaista da se u sadašnjoj situaciji svi njihovi zahtjevi mogu ispuniti?
Koliko ja iščitavam, ti zahtjevi se ne svode na materijalni status, već na nešto drugo. Oni naprosto ne mogu prihvatiti da se u zakonu uz 'branitelj u Domovinskom ratu' primjenjuje i 'sudionik u oružanom sukobu'. Mi u HDZ-u također smo iznimno osjetljivi na status Domovinskog rata i vrijednosti stvorene 90-tih. Istodobno naglašeno se distanciramo od svih totalitarizma – nacizma, fašizma, komunizma. No, sudeći po vladajućima, u današnjoj Hrvatskoj sve se može omalovažavati, osim komunizma. Nikada nećemo dopustiti omalovažavanje uloge Franje Tuđmana, branitelja i Domovinskog rata. Oni koji nisu sudjelovali u njemu i zbog toga imaju neke komplekse, nek to riješe sami sa sobom.
- U četvrtom tromjesečju prošle godine gospodarski je rast bio 0,3 posto. Ako se to ponovi i u prvom kvartalu 2015. Hrvatska službeno izlazi iz recesije?
Možemo mi izmišljati nazive, izvoditi terminološke akrobacije, zavaravati građane i hrabriti sami sebe, ali za izlazak iz recesije treba nam rast iznad 4 posto, a za ovu Vladu to je nerješiva enigma. Svaki građanin ove zemlje veseli se svakom pozitivnom pokazatelju, ali nemojmo se zavaravati, ovaj minimalni rast je refleks onoga što se događa u Europi, a ne rezultat nekih smislenih Vladinih mjera. Pravi rezultati mogu doći tek nakon cjelovitih gospodarskih reformi, koje ova Vlada nikada nije imala niti u primisli.
Bez cjelovitih društvenih i gospodarskih reformi čeka nas nastavak recesije ili u najboljem slučaju razdoblje dugotrajne stagnacije. A za Hrvatsku, s obzirom na naše demografske trendove, to znači umiranje. Hrvatskoj vrijeme nije saveznik. Ne bih htio zvučati katastrofično, ali svaki novi eksperiment mogao bi biti poguban za našu budućnost. To više nije samo ekonomsko i političko pitanje, nego i pitanje nacionalne sigurnosti, da ne kažem opstojnosti.
- Stalno upozoravate na odlazak mladih iz Hrvatske. Kako i kojim mjerama biste ih zadržali?
Nijedan, pa niti taj problem ne može se parcijalno rješavati. To i jest glavni razlog poraza trenutno vladajuće politike. Jalovi pokušaji parcijalnih, najčešće jeftinih populističkih rješenja, bez ikakve vizije o potrebama cjelovitih gospodarskih reformi. Mlade će u Hrvatskoj zadržati samo radna mjesta na kojima će biti pristojno plaćeni za svoj rad. Međutim, tržište rada, porezna politika, zdravstvo, školstvo, socijalna politika - sve su to spojene posude. Program cjelovitih društvenih i gospodarskih reformi koji pripremamo sa stručnjacima njemačkog IFO instituta i onima iz Slovačke počiva na toj izmjenjenoj paradigmi. Taj naš međunarodni tim trenutno je u fazi izrade provedbenih akata HDZ-ovog gospodarskog programa, što znači da je program pri kraju.
Možda će vam zvučati nevjerojatno, ali naši stručni timovi u tišini i bez pompe i jeftinog populizma trenutno pripremaju 50 projekata ukupno vrijednih oko 50 milijardi eura. To je jedini i najkonkretniji potez koji može riješiti problem odlaska mladih, i ne samo njih.
- Kakvu reformu lokalne uprave i samouprave zagovarate, što sa županijama i velikim brojem gradova i općina?
Smanjenje broja županija i regionalizacija Hrvatske često se navode kao glavni sinonim reformi. To je opet parcijalni pristup. Provest ćemo reformu, ali broj županija nećemo mijenjati jer su kvalitetno osmišljene. S duge strane, ti isti koji bi ukidali županije istovremeno se deklarativno zalažu za decentralizaciju, što je u potpunoj proturječnosti. U županijama treba voditi račun o broju zaposlenih, treba digitalizirati državnu upravu kako bi postala učinkovitija i tada će se vidjeti učinci racionalizacije. Neće se više različiti predmeti koji čekaju dozvole držati u ladicama šest mjeseci, a poglavito ne oni koji potiču gospodarsku aktivnost. Nije dakle stvar samo u broju županija, potreban nam je drugačiji model javne uprave. Naš novi cjeloviti program reformi uključuje i tu reformu.
Što se tiče gradova i općina, to je druga stvar. Opstati mogu samo one općine koje su samoodržive i one koje su spremne uvesti volontersku upravu.
- Kako komentirate negativne reakcije iz BiH koje su uslijedile nakon vašeg pisma Hrvatskom narodnom saboru u Mostaru?
Reakcije su stigle ponajprije od ljevičarskih stranaka - od SDP-a BiH Nermina Nikšića i stranke Željka Komšića. To su iracionalne reakcije bez ikakve logike. Podržao sam Hrvatski narodni sabor iz jednostavnog razloga jer smatram da se Hrvati u BiH samo homogeni i u zajedništvu mogu izboriti za svoja prava. Apsurdno je da su Hrvati u BiH konstitutivni narod, a da nemaju prava koja inače imaju mnoge nacionalne manjine u demokratskim državama, pa i u Hrvatskoj. Ne vidim razloga da žmirimo na probleme koje imaju Hrvati u BiH, s obzirom da za njih tražimo samo ravnopravnost s druga dva konstitutivna naroda. Mi smo za opstojnost BiH kao jedinstvene, stabilne, demokratske i napredne države koja će jednog dana ući u Europsku uniju.
U reakcijama na moje pismo spominju se i nekakvi entiteti i slično, međutim, ja nisam spominjao treći entitet. Prigovara se i zbog pojma federalizacije, a pritom se zaboravlja da je BiH već i danas federalizirana, ali nauštrb hrvatskog naroda. Prema tome, u mom pismu nema ništa sporno. Federalizacija BiH je jedna od opcija. Zašto se ne bi i o tome razgovaralo?
Kolinda Grabar-Kitarović
- Treba li hrvatska predsjednica pozvati srbijanskog čelnika Tomislava Nikolića u posjet Hrvatskoj kao što je on to svojevremeno sugerirao?
To će ona sama odlučiti. Zalažem se za dobrosusjedske odnose sa Srbijom, no ako netko misli da ćemo relativizirati agresiju na Hrvatsku, raspravljati o karakteru Domovinskog rata i ispričavati se zato što smo se branili, neka to zaboravi. Ta vremena su prošla, kao i njihovi akteri. Odnosi među državama se temelje na interesima, a ako im je stalo do povjerenja, morat će se potruditi.
- Jeste li za ili protiv istraživanja i eksploatacije nafte i plina iz Jadrana?
Važno je istražiti energetske potencijale. Bio bih najsretniji kada bismo raspolagali pretežito plinom jer nije opasan za okoliš. Oko eksploatacije nafte u našem zatvorenom moru prepunom ljepota malo sam skeptičan. Turizam nam je ipak bitna grana. No moramo znati čime rasplažemo, a kada to saznamo treba sjesti sa stručnjacima, čuti njihove preporuke i definirati pravce razvoja.
- Kako će se HDZ postaviti u Saboru kada je riječ o imenovanju Mladena Bajića u Ustavni sud?
U tijeku je reizbor dvaju ustavnih sudaca, a za šest ili sedam mjeseci njih još pet. Držim da bi bilo bolje to rješavati u paketu i to nakon izbora. Ako to učinimo sada građani će reizbor percipirati kao politizaciju Ustavnog suda. Moj prijedlog je da se to prolongira i to ću predložiti premijeru.
- Kako komentirate slučaj Milana Bandića i mislite li da u pozadini njegovog kaznenog progona stoji politički motiv?
Ne prejudiciram nevinost, a niti krivicu, no ne mogu se oteti dojmu da je to obračun bivših kolega iz stranke.
Već same indicije da iza njegovog kaznenog progona stoje politički motivi opasne su za demokraciju i pravnu državu. Kada premijer nekoga putem masmedija optuži za korupciju, praktički najavi njegov progon, a onda se taj progon uistinu i dogodi, to su obilježja režima za koji sam se nadao da je naša prošlost i da se više nikada neće ponoviti. Tada i najčvršći dokazi više nisu dovoljni da nas uvjere u nečiju krivnju, jer zauvijek će ostati činjenica da je premijer pred malim ekranima najavio progon. A progon nije posao premijera, nego državnog odvjetništva. Potom pritvor, pa puštanje iz pritvora, pa najava osnivanja stranke, pa opet pritvor. Previše indicija za sumnju u političke motive.
- Kako će se HDZ postaviti prema promjenama u hrvatskom nogometu za koje se zalaže Torcida, odnosno Split preko Zakona o sportu?
Mislim da je Hajduk zaslužio da mu se posveti više pozornosti jer je Hajduk, uz Dinamo, nogometna institucija. Treba naći dugoročno rješenje za splitski klub. Bilo bi šteta da se "marka" poput Hajduka svede na prosječnost. Pitanje Zakona o sportu ćemo prepustiti struci, sportašima i sportskim djelatnicima.
- U zadnje vrijeme se u medijima nagađa o vašem skorašnjem vjenčanju?
Maloprije sam vam rekao da ne spadam u političare showmane. Svoj privatni život trudim se zadržati u okvirima privatnosti. Ne vjerujem da se mogu oženiti u tajnosti, ali sigurno od toga neću raditi medijski cirkus, niti skupe i pompozne proslave.
