Nakon što su predstavnici Kluba zeleno-lijevog bloka u ponedjeljak, 24. listopada, objavili svoj zahtjev da se osnuje nacionalni odbor za praćenje sankcija Rusiji i Bjelorusiji, kao parlamentarno tijelo, zbog sumnji da ruski utjecaj u Hrvatskoj jača, postavilo se pitanje u kakvom bi odnosu to tijelo bilo s Međuresornom skupinom koja je formirana pri Ministarstvu europskih i vanjskih poslova kao službeno tijelo Vlade RH za provođenje sankcija.
S obzirom na to da su predstavnici Kluba, Sandra Benčić, Ivana Kekin i Bojan Glavašević, opisali da bi nacionalni odbor trebao imati ovlasti na svoje sjednice pozivati predstavnike "državnih i javnih tijela, kao i privatne pravne osobe i pojedince od interesa za rad odbora" – zanimalo nas je smatraju li oni da bi to parlamentarno tijelo moglo saslušavati i predstavnike Međuresorne stalne skupine za primjenu i praćenje provedbe međunarodnih mjera ograničenja koja je za potrebe provođenja sankcija protiv Rusije osnovana pri MVEP-u, odnosno, krije li se iza njihove inicijative poticaj da Skupina više i otvorenije informira javnost – jer činjenica je da je sve što rade obavijeno velom tajni.
Saborski odbor vs. Vladina skupina
"Da, Sabor je nadređen Vladi i nema nikakvog razloga da saborski odbor kakav smo predložili ne poziva i predstavnike Skupine koja funkcionira pri MVEP-u. Saborsko tijelo ne bi ni na koji način ometalo njihov rad. Dapače. Ne želimo umanjiti značaj njihova rada, uostalom, niti ne otkrivaju što točno rade, ali smatram da ih saborski odbor mnogo toga može pitati, pa i davati preporuke", pojasnio je za Net.hr nezavisni zastupnik iz Kluba zeleno-lijevog bloka Bojan Glavašević.
Bojan Glavašević: "Nacionalni odbor za kontrolu provođenja sankcija ne bi ometao rad Skupine koja je osnovana kod MVEP. No, Sabor je nadređen Vladi i možemo ih nadzirati, davati preporuke..."
Uputili smo i upit koordinatoru Skupine, državnom tajniku iz Ministarstva vanjskih poslova, Frani Matušiću (HDZ), koji je uz državnog tajnika iz Ministarstva financija, Stjepana Čuraja (HNS), jedini istupao u javnost oko tema provođenja sankcija. Svi ostali članovi Skupine nisu poznati, odnosno, nisu objavljena njihova imena, samo se nagađa tko bi to mogao biti – okupljeni su, naime, predstavnici nekoliko ministarstava, HNB-a, ali i SOA-e i VSOA-e. Pitali smo Matušića konkretno što misli o inicijativi opozicije o osnivanju parlamentarnog tijela, ali odgovorio je prilično nekonkretno.
"Sukladno Zakonu o međunarodnim mjerama ograničavanja, Stalna skupina je tijelo odgovorno za praćenje i koordinaciju provedbe ne samo sankcijskih režima EU-a prema Ruskoj Federaciji, već i praćenje provedbe i koordinaciju svih međunarodnih mjera ograničavanja koje je Republika Hrvatska dužna provoditi u skladu s preuzetim međunarodnim obvezama. Nadalje, tijela državne uprave također su dužna pratiti primjenu i praćenje provedbe međunarodnih mjera ograničavanja u skladu sa svojim nadležnostima" , stigao je pisani odgovor iz MVEP-a, iz kojeg se ipak može iščitati da se smatra da je Stalna skupina dovoljna za praćenje i koordinaciju provedbe sankcija.
Pojašnjeno je da su međunarodne mjere ograničavanja donesene pravnim aktima Europske unije i Ujedinjenih naroda te da se izravno primjenjuju u hrvatskom zakonodavstvu, a način provedbe tih akata u Hrvatskoj definiran je Zakonom o međunarodnim mjerama ograničavanja. Stalna skupina pri MVEP-u je osnovana na temelju članka 5. tog zakona a njezine glavne zadaće su "razmjena i analiza informacija iz područja mjera ograničavanja za potrebe definiranja stajališta RH u vezi sankcijskih politika te primjene i praćenja i nadzora provedbe usvojenih mjera, sudjelovanje u stručnim sastancima o sankcijama itd." Posebno je naglašeno da Stalna skupina nema ovlasti za izravnu provedbu mjera ograničavanja, ali "može na zahtjev nadležnog tijela dati svoje mišljenje u vezi konkretnog predmeta."
40 sastanaka u punom sastavu
A kako i koliko se radilo u tom Vladinom tijelu do sada, od trenutka osnivanja, sredine ožujka ove godine do danas? Odgovoreno nam je da se od donošenja prvog sankcijskog paketa EU-a prema Ruskoj Federaciji do danas održalo više od 40 sastanaka u punom formatu, te broji uži sastanci o pojedinačnim predmetima koje je Skupina razmatrala. "Uz izravnu provedbu relevantnih uredbi EU-a, nadležna tijela državne uprave provode međunarodne mjere ograničavanja temeljem odluka i zaključaka Stalne skupine. Sve odluke donose se konsenzusom članova Stalne skupine, a cilj im je uskladiti operativnu dimenziju provođenja sankcija", navedeno je u pisanom odgovoru.
No, iako smo saznali koliko je ukupno bilo sastanaka, iz MVEP-a nam nisu htjeli odgovoriti koliko su predmeta riješili, a već od ranije znamo – kada smo istraživali trag ruskog kapitala na Malom Lošinju – da nisu spremni odgovarati na konkretne upite o konkretnim tvrtkama.
Podaci o postupcima proglašeni tajnom
"Stalna skupina je, zbog širokog opsega sankcija EU-a protiv Ruske Federacije, zaprimila znatan broj upita različite prirode: od jednostavnih upita o provedbi, do složenih zahtjeva za čije je uspješno rješenje potrebna međuresorna koordinacija i komunikacija s Europskom komisijom i drugim državama članicama EU-a. Sukladno poslovniku, rad Stalne skupine je povjerljiv te podaci o odlukama i rješenjima nisu dostupni" , odgovorili su nam iz MVEP-a inzistirajući da je rad Skupine "povjerljiv".
Frano Matušić, državni tajnik u MVEP, koordinator je Međuresorne skupine za sankcije; Skupina radi na temelju poslovnika koji je postupke proglasio - povjerljivima
Na pitanje provode li se na razini Hrvatske samostalne akcije, bez "naredbe iz EU-a", primjerice, u slučajevima sumnje na pranje novca iz Rusije, odgovoreno nam je šturo da je u Hrvatskoj "nadležno tijelo za pitanja iz područja sprječavanje pranja novca u Republici Hrvatskoj je Ured za sprječavanje pranja novca Ministarstva financija."
S obzirom na toliku tajnost rada i nedostatak ikakvih informacija prema hrvatskoj javnosti tko je u Hrvatskoj točko sankcioniran, upitali smo postoji li kakva obaveza izvješćivanja prema Europskoj komisiji, te smo saznali da je "Hrvatska kao država članica dužna obavijestiti tijela EU-a (u prvom redu Europsku komisiju) i ostale države članice o provedenim mjerama i izdanim odobrenjima, za što postoje posebni kanali komunikacije".
"Nadležni uredi Europske komisije na raspolaganju su državama članicama, pa tako i Hrvatskoj, za konzultacije u pogledu provedbe sankcija. Usto, predstavnici hrvatskih tijela državne uprave i drugih tijela s javnim ovlastima sudjeluju na stručnim i drugim sastancima Komisije u vezi provedbe sankcija", navedeno je još u pisanom odgovoru iz ureda Frane Matušića. No, ono što svakako ostaje otvoreno pitanje jest je li Stalna skupina Vlade RH spremna sve slučajeve sumnji na prisutnost kontaminiranog ruskog kapitala u Hrvatskoj tretirati jednako, ili su oni koji su bolje umreženi s vladajućima ipak u povlaštenom položaju.
A inzistiranje na ekstremno visokoj tajnosti rada Skupine sigurno ne pridonosi skidanju tih sumnji.
