Poput ostatka Slovenije i u Brežicama uz
Hrvatsku granicu referendum je prošao s velikim ZA Uniju i to od
89,6 posto. Počevši od sitnica, poput besplatnih dokumenata, osam
godina u Europi građanima su, barem onima koji hoće pred kameru -
donijele samo dobro.
"Velika je prednost zajednička valuta - Euro, ali i otvorene
granice", kažu neki.
Što se tiče mladih, za njih je to dobra mogućnost slobodnog rada
bilo gdje u Europi, iako je u Sloveniji velika
nezaposlenost.
O pregovaračkim stajalištima raspravljalo se u parlamentu,
pa su Slovenci znali što je ispregovarano još dok su trajali
pregovori.
Pola godine prije referenduma, 58 posto Slovenaca bilo je dobro
ili vrlo dobro informirano o Uniji, a taj je postotak zbog čestih
javnih rasprava rastao iz mjeseca u mjesec.
Jednako dobro informirani, no puno više skeptični od Slovenaca
bili su Šveđani kojima je prije 18 godina
referendum od pedeset dva posto prošao kroz iglene uši. Danas je
potpora Uniji veća od 70 posto, zahvaljujući gospodarskom
procvatu.
Solidnih 77 posto za Uniju imala je Poljska.
Kažu, jače od političkih govora ondje je odjeknuo glas Pape Ivana
Pavla drugog koji je bio za Uniju. Danas su i skeptici
ušutkani.
Pri najvećem grupnom ulasku u Europu, 2004. godine, kada je
ulazilo deset zemalja, devet ih je godinu prije održalo
referendum.
"Najzagrijaniji" za Uniju bili su tada Slovaci.
Gotovo 94 posto njih odlučilo je DA, iako su na glasovanje izišli
u najmanjem broju od 52 posto. Istovremeno na
Malti se za Uniju odlučilo svega 54 posto
građana, a na referendum je izišlo čak 91 posto građana.
Bilo je to vrijeme prosperiteta u Uniji, pa se ishod, kaže
stručnjak za EU pitanja i referendume mogao
očekivati. Hrvatskoj se teže odlučiti zbog krize, ali i načina na
koji se referendumu pristupa.
Europa će nas u nedjelju promatrati, pa je kaže, pet do dvanaest
da odlučimo - barem izići.
RTL je istražio kako je referendum prolazio u ostalim zemljama te koliko je posto europskog stanovništva u to vrijeme bilo ZA, a koliko protiv.