Prema izvješćima Nacionalnog Instituta za istraživanja raka, svake godine prijavljuje se 700.000 novih slučajeva raka kože. Isto tako bolest u velikom postotku napada grudi, jetra, prostatu. Ova opaka boles u slučaju kože je međutim najslabije popraćena, jer kada je riječ o raku kože vrlo malo je uloženo u promoviranje prevencije od sunčanja izuzev kampanja za zaštitne faktore krema za sunčanje.
Kako sunčanje vodi raku kože?
Već je dugo poznata činjenica da tijelo ima prirodnu reakciju na izlaganje suncu, kao i prirodnu mogućnost da se od istog zaštiti. Znanstvenici su tek nedavno otkrili paradoksalnu činjenicu da upravo reakcija tijela uzrokuje stvaranje malignih stanica kože.
Ultraljubičaste zrake se naime ne zaustavljaju samo na površini kože čineći je crvenom. UV zrake probijaju kroz gornje slojeve kože direktno oštećujući DNA unutar stanica kože. Kada se to dogodi stanice odašilju enzime za obnavljanje kako bi se rješile oštećenog DNA i pokrenule generiranje novog DNA.
Upravo u ovakvom obnavljajućem naporu stanica da se riješe oštećenog DNA i prilikom generiranja novog može se dogoditi pogrešan proces spajanja koji uzrokuje začetak stanice raka. Tamnjenje kože pojavljuje se kada enzimi stimuliraju pigmentne stanice pri gornjim slojevima kože kako bi proizveli melanin, crnu supstancu koja apsorbira ultraljubičasto svjetlo. Uloga melanina je zaštititi DNA u gornjim slojevima staničnih stijenki. Dakle to "zdravo tamnjenje" ustvari je reakcija organizma na način zaštite DNA od potencijalnih smrtonosnih zračenja.
Što je ustvari rak kože?
Postoje brojni oblici pojave raka, jer ova bolest je ustvari abnormalni rast stanica. Čak i rak kože je termin za nekoliko različitih formi ove bolesti. "Bazal", osnovna kancerogena stanica, obično utječe na lice i uši, te uzrokuje 75 posto od svih mogućih oboljenja ove vrste. Iz ove stanice karcinom se razvija sporo i u načelu ne rasprostire se na druge dijelove tijela. "Scamus", kancerogena stanica, odgovorna je za 20 posto udjela u ovoj opakoj bolesti, također je spororastuća ali se širi puno ćešće od svoje "basal" kancerogene stanice. Preostalih 5 posto odnosi se na maligne melanome. Oni su najčešći i ustvari najopasniji, te ukoliko ih se ne drži pod prismotrom mogu biti fatalni. Ustvari melanom je uzročnikom 75 posto smrtnosti u slučajevima raka kože.
Tko može dobiti rak kože?
Za rak kože oduvijek se vjerovalo kako se radi o bolesti starije i srednje generacije, ali izlaganje suncu upravo je povećalo taj broj i među mlađim naraštajima.
Neki istraživači vjeruju da upravo iscrpljivanje atmosferske zaštitne ozonske ovojnice te njeno slabljenje uzrokom je propuštanja veće i jače količine sunčeve svjetlosti, što direktno pojačava rizik obolijevanja od raka kože. Međutim i neprirodni izvori UV zračenja, kao što su lampe za sunčanje i solariji, isto tako mogu uzrokovati rak.
Ljudi sa bilo kojom od sljedećih karakteristika pripadaju rizičnoj skupini i trebali bi biti osobito pažljivi kada se radi o sunčanju.
Blijedoliki.
Svatko može dobiti rak kože, ali u najrizičniju skupinu spadaju ljudi blijede puti koja lako porumeni i dobije pjegice. Naravno tu su crvenokosi, plavi, plavih ili svijetlih očiju. Svjetla koža je najranjivija jer ima manju količinu melanina, pigmenta koji pomaže u prevenciji od opeklina.
Mjesto stanovanja.
Postoje i rizična područja visokog postotaka UV zračenja, tako, primjerice, u Americi rak kože je učestaliji u području Texasa nego što je u sjevernijoj Minessoti, gdje sunce nije tako jako.
Dugo izlaganje UV radijaciji.
U rizičnu skupinu ubrajaju se i ljudi koji rade izvan zatvorenih prostora, kao što su poljoprivrednici, građevinari ili oni koji dosta vremena provode ploveći, baveći se različitim sportovima na otvorenom ili se jednostavno previše sunčaju. Ne treba smetnuti s uma da se većina oblika raka kože pojavi u dobi od 50 godina, međutim oštećenja uzrokovana izlaganjem suncu uzrokuju oboljenje znanto ranije. Zbog toga stručnjaci savjetuju primjenu zaštite započeti u djetinjstvu.
Nenadano i intenzivno izlaganje suncu.
Slučajevi brzog "nabacivanja" boje kod onih koji po cijele dane sjede u svojim uredima i preko vikenda odluče postati tamnoputi, također predstavlja opasnost za kožu.
Madeži
Kada netko ima određenu vrsta madeža pretpostavka da se razvije melanom je veća. Ukoliko imate madež sa bilo kojim od ovih karakteristika: asimetričan (jedna polovica ne nalikuje na drugu); rubovi madeža su neravni ili nepravilni; madež mijenja boju (mijenja nijanse smeđe boje, crne i roze); veličina madeža prelazi 6mm, obratite se i posavjetujte sa svojim liječnikom. Čak i oni madeži s kojima se beba rodi također se povezuju sa melanomima.
Porodično nasljedstvo.
Ukoliko je netko iz obitelji imao rak kože, velika je mogućnost da se isti razvije.
Dijeta.
Još davne 1939. rađena su istraživanja na miševima, kojima se davala različita hrana a potom ih se izlagalo UV zračenju. Oni koji su bili hranjeni visokokaloričnom i masnom hranom razvile su se stanice raka. U proteklih desetak godina takva istraživanja su se radila na ljudima, pa je recimo u izvješću Baylor fakulteta medicinskih znanosti u Houstonu, rezultat bio gotovo identičan pokusima sa miševima.
Rentgensko zračenje.
Profesionalci koji u svakodnevnom poslu koriste rentgenska zračenja kao što su zubari ili radiolozi i ljudi koji su podvrgnuti bilo kojem obliku zračenja ubrojeni su u kategoriju rizičnih.
Industrijski otpad.
Dugotrajan kontakt s ugljenom, katranom, arsenom ili drugim industrijskim otpadima pojačava rizik obolijevanja, o čemu govore mnogi primjeri iz cijelog svijeta. Današnji zakoni strogo reguliraju pravila o deponiranju otpada iako još uvijek postoji velika količina istog.
Kako spriječiti rak kože?
Prvo pravilo u obrani je izbjeći direktno izlaganje. Najjače sunce je između 10 ujutro i 15 sati popodne, zato budite osobito pažljivi u to vrijeme. Ako namjeravate biti na suncu bogato se namažite kremom za sunčanje po svim dijelovima tijela. Kada kupujete kremu za sunčanje neka to bude krema sa visokim zaštitnim faktorom od 15 naviše. Produkti koji sadržavaju titanium dioksid poznati su "sunblock" preparati koji štite od UVA i UVB zraka. UVB zrake češće uzrokuju opekotine dok UVA prodiru dublje u kožu i ustvari su uzročnikom oštećenja.
Nikako nemojte razviti lažan osjećaj sigurnosti samo zbog toga što koristite kremu. Ti produkti ne blokiraju štetne zrake u potpunosti, oni jednostavno dozvoljavaju da duže ostanete na suncu, jer upravo je u tome tajna broja zaštitnog faktora. Ukoliko se radi, na primjer, o zaštitnom faktoru 4 možete ostati četiri puta duže nego što uobičavate. Što znači da ukoliko u normalnim okolnostima pocrvenite za 15 minuta boraveći na direktnom suncu, sa zaštitnim faktorom 4 možete boraviti do 1 sata.
