Nakon što je Zvonimir Troskot, zastupnik Mosta, ekonomist, više puta naglašavao da smatra da je HEP pred bankrotom, a za Net.hr je iznio i svoju detaljniju argumentaciju, za analizu stanja u HEP-u, i procjenu je li HEP na rubu bankrota zamolili smo i ekonomskog analitičara Maria Kurtovića, nezavisnog stručnjaka iz tvrtke Credit Analyst.
Mario Kurtović: "Osnova za investicijski kreditni rejting HEP-a je implicitna podrška države, zbog HEP-ove strateške važnosti za opskrbu domaćinstava i poduzeća električnom energijom."
Mario Kurtović, za razliku od Troskota, ne smatra da je HEP na rubu bankrota. Njegovu analizu prenosimo u cijelosti:
"HEP je u prvih šest mjeseci ove godine zabilježio visoki neto gubitak od 1,14 milijardni kuna, što je prvenstveno posljedica nepovoljnih hidroloških uvjeta koji su doveli do potrebe za većom proizvodnjom iz drugih energetskih izvora i većim uvozom električne energije u uvjetima značajnog porasta tržišnih cijena energenata. No, unatoč lošem rezultatu u prvoj polovici godine, zbog sljedećih pet razloga smatram da HEP-u ne prijeti povećani rizik bankrota u kratkom i srednjem roku.
Prvo: Kreditori i vodeće rejting agencije i dalje vjeruju u HEP-ovo poslovanje. Tijekom 2022. godine HEP je sklopio ugovore o kreditu s tri velike domaće banke (PBZ, Erste, OTP) vrijedne približno tri milijarde kuna uz relativno povoljne uvjete financiranja, što ukazuje na spremnost tržišta za daljnjim praćenjem HEP-a. Međunarodne razvojne banke EIB i EBRD kreditnim aranžmanima također podržavaju HEP, a znamo da su njihovi procesi odobrenja kredita rigorozni. Osim toga, rejting agencije S&P i Moody's su sredinom srpnja, kada su već znale za negativan rezultat u prvoj polovici godine, povisile kreditni rejting na BBB i Baa2 uz stabilne izglede, što ukazuje na stav rejting agencija o smanjenju rizika a ne njegovom povećanju.
Drugo: HEP ima značajan prostor za daljnje zaduživanje. HEP-ov omjer duga i ukupnog kapitala (Debt-to-Capital) je na kraju lipnja iznosio svega 25%, što se smatra niskom zaduženošću. HEP-ovi postojeći krediti su uglavnom neosigurani (bez kolaterala u vidu fiksne imovine) i bez garancije države, što dovoljno govori o povjerenju kreditora. Dodatno, HEP na raspolaganju ima imovinu knjigovodstvene vrijednosti od preko 35 milijardi kuna koja može služiti kao kolateral u slučaju potrebe za daljnjim zaduživanjem. Doduše, važno je napomenuti kako se HEP u postojećim ugovorima o kreditu mora pridržavati određenih ugovornih uvjeta (eng. covenants) koji mogu ograničavati daljnje zaduživanje. Prema dostupnim informacijama, HEP je zatražio izuzeće od obveze pridržavanja određenih ugovornih uvjeta za narednih 18 mjeseci, što bi predstavljalo olakšanje u premošćivanju trenutnih nepovoljnih tržišnih uvjeta. Za očekivati je da će izuzeće dobiti s obzirom na okolnosti i kreditni rejting.
Treće: Solidna likvidnost. Razina novca koju je HEP imao na raspolaganju na kraju lipnja je za 60% premašivala iznos kratkoročnog duga, a koji uključuje i cca 3,5 milijardi kuna obveznica koje su dospijevale u listopadu i koje je HEP uspješno otplatio. HEP nema značajnijih dospijeća kreditnih obveza prije 2026. godine i za očekivati je da će se do tada situacija na tržištu popraviti.
Četvrto: Podrška države. Osnova za investicijski kreditni rejting HEP-a je implicitna podrška države, zbog HEP-ove strateške važnosti za opskrbu domaćinstava i poduzeća električnom energijom. HEP-ov tržišni udio iznosi više od 90% pa se može očekivati da bi u slučaju daljnjih poteškoća u poslovanju država uskočila s financijskom injekcijom ili garancijama za daljnje zaduženje. Ne zaboravimo da država koristi HEP djelomično kao element socijalne politike.
Peto: Trenutna situacija s cijenama energenata neće trajati zauvijek. Čak i kada bi se u srednjem roku nastavili nepovoljni tržišni uvjeti, HEP na raspolaganju ima više instrumenata kojima bi mogao popraviti svoju likvidnost, i to: nova zaduženja (obveznice, krediti) sa ili bez garancije države no uz moguće plaćanje više kamate u odnosu na današnju, refinanciranje dospjelih obveza, privremeno smanjenje kapitalnih ulaganja, podizanje cijena električne energije, a moguća je i financijska injekcija od strane države. Svi ovi elementi stvaraju dovoljan manevarski prostor i jasno ukazuju da bankrot HEP-a u kratkom do srednjem roku nije izgledan.“
