ZAGREB - Dan nakon što su pristali na Vladin prijedlog da famoznim "kriznim nametom" prezadužena država zagrabi u primanja svih građana i tako namiri dio svojih potreba, iz pojedinih se sindikalnih krugova ponovno su se mogli čuti oštriji tonovi upućeni prema Markovom trgu.
Predsjednik Matice hrvatskih sindikata tako je od Vlade zatražio Izjavu o namjerama u kojoj će stajati što je do sada učinila, što čini i što će učiniti i u kojim rokovima po pitanju rješavanja krize. Izjavu će Vlada morati dati na uvid javnosti koja će na taj način nadzirati je li to što je obećano uistinu i ispunjeno. Ako ne bude izjave ili se ne ispune mjere iz nje, sindikati će na jesen na ulice, a ako bude trebalo, kaže Ribić, pozvat će i na prijevremene izbore.
"U Vladi su klimali glavom kada smo predložili odustajanje od Pelješkog mosta, manja davanja Crkvi i Hrvatima u BiH, ukidanje bespovratnih potpora iz proračuna, manje subvencije poljoprivredi. No, ne bude li Izjave i provedbe mjera iz nje, nećemo smatrati da dajemo potporu Vladi", kazao je Ribić.
Dodao je i da prema trenutnim podacima u državnom proračunu nedostaje 11 milijardi kuna, dok bi deficit prihvatljiv "onima koji daju kredite državi" bio oko 5 milijardi kuna, što znači da ovaj rebalans mora biti 'težak' 6 milijardi kuna.
Sindikati javnih i državnih službi bili su protiv bilo kakvog smanjenja plaća, no u tri dana razgovora shvatili su da je to nužno zbog kratkog roka za ozbiljnije reforme, odnosno da se "proračunsku rupu može popuniti jedino tako da se u kratkom roku zahvati u primanja građana".
"Vlada je rekla da se to mora, a da im socijalni partneri pomognu da nađu rješenje prihvatljivo svima. Izabrali smo manje loše rješenje jer "krizni porez" od 3 posto neće bitno pogoditi građane, a povećanje PDV-a na 23 posto neće dovesti do inflacije u vremenima deflatornih trendova, istaknuo je Ribić te ponovio kako takvo rješenje smatra razumnim i pravednim.
Osvrnuo se i na jučerašnje pozive ekonomista koji su se sastali s predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem na devalvaciju kune te rekao da je problem Hrvatske što zapravo nema pravu stručnu javnost u kojoj bi postojao konsenzus što treba raditi te da bi devalvacija kune bila "katastrofa za ovu zemlju".
