Jedan od 226 tisuća zaposlenih u javnom sektoru je i Bosiljko, urednik web stranice Ministarstva turizma sa 17 godina staža u državnoj upravi, u kojoj se, kaže, broj onih koji samo daju naloge neobično namnožio.
"Oni su sada državni službenici koje treba negdje razmjestiti. Dakle, oni ljudi koji doista rade nemaju mjesta napredovati ili dobiti veće plaće, jer ti nekadašnji davatelji naloga moraju po nekoj čudnovatoj inerciji zauzeti dobro plaćena mjesta", kaže Bosiljko Domazet, sindikalni povjerenik podružnice Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika.
Stručnjaka, kaže, osjetno nedostaje. Iako je u ministarstvu turizma čak 79 posto visokoobrazovanih, u cijeloj državnoj upravi diplomu fakulteta ima ih tek 38 posto. Javna uprava nešto je bolja. Oko 66 posto profesora, učitelja, liječnika ima više i visoko obrazovanje. No, zaposlen je i 351 službenik bez ikakve škole.
Uz stručnost kadra, treba riješiti i kaos u organizaciji i
komunikaciji između raznih sektora i uprava.
Tada bi se stručnjake moglo privući boljom plaćom. Najčešća u
državnoj upravi sada je manja od 4200 kuna, a najveći broj
zaposlenih u javnoj upravi prima između 4200 i 7800.
Ima li viška i gdje rezati? Odluka je na resornim ministrima. U top deset onih s najviše zaposlenih redom su bolnički centri, pa ministar zdravlja nadzire najviše plaća.
"To je nažalost otužna slika hrvatskog gospodarstva. Ja osobno mislim da u hrvatskom zdravstvenom sustavu ima relativno viška zaposlenika. Posljednjih godina je došlo do nevjerojatnog broja zapošljavanja nezdravstvenih djelatnika“, tvrdi RajkoOstojić, ministar zdravlja.
No, rezanja zasad nema u planu. U sindikatu odgovaraju: ispada da su zaposleni u javnom sektoru glavni izvor krize i predlažu:
"Morala bi se napraviti jedna funkcionalna analiza radnih mjesta iz koje bi bilo vidljivo koji je to broj."
No još je veće pitanje koliko bi koštala i trajala analiza, ako je samo za Registar trebalo 20 godina i deset milijuna kuna.