DUBLIN - Irski ministar vanjskih poslova Michael Martin izjavio je u subotu da je "presretan" zbog svoje zemlje jer su Irci, kako se čini prema preliminarnim neslužbenim rezultatima, na referendumu u petak uvjerljivo podržali Lisabonski ugovor.
"Presretan sam zbog naše zemlje. Čini se kao uvjerljiva pobjeda" Lisabonskog ugovora, rekao je Martin za državni radio RTE.
Richard Greene, glasnogovornik skupine Coir koja se protivi Lisabonskom ugovoru, izjavio je kako se čini da su Irci glasovali za ugovor. Prema preliminarnim neslužbenim rezultatima, za ugovor je glasovalo 60 birača, a protiv je bilo 40 posto. Konačni rezultati očekuju se kasnije u subotu.
Čelnik Libertasa Declan Ganley, koji je vodio prošlogodišnju uspješnu kampanju za odbacivanje Lisabonskog ugovora, rekao je da su irski birači uvjerljivo usvojili taj ugovor, ali da je to "pogreška" i da je "razočaran".
"Ovo je vrlo uvjerljiva pobjeda", kazao je Ganley novinarima u Dublinu. "Naravno da sam razočaran, mislim da smo pogriješili", rekao je, prenosi Reuters.
Prema neslužbenim procjenama, na referendum u petak izašlo je između 50 i 55 posto Iraca.
Irska je jedina od 27 zemalja članica kojoj ustav nalaže da se o europskim ugovorima odlučuje na referendumu. Ovo je drugi put da su se građani Irske izjašnjavali o usvajanju Lisabonskog ugovora nakon što su ga odbacili u lipnju prošle godine. Prvi put, 12. lipnja prošle godine, protiv Lisabonskog ugovora glasovalo je 53,4 posto onih koji su izišli na referendum, a 46,6 bilo je za.
U petak je nešto više od 3 milijuna irskih birača, ili manje od 1 posto Europljana, bilo pozvano na izbore koji će odlučiti o sudbini Lisabonskog ugovora. Dobije li ugovor potporu irskih birača, preostaje još dovršetak postupka ratifikacije u Poljskoj i Češkoj, u kojima su parlamenti dovršili ratifikacijski postupak, ali nedostaju još potpisi šefova država.
Lisabonski ugovor, koji je u velikoj mjeri zadržao rješenja iz propalog europskog ustava, trebao bi osigurati lakše funkcioniranje Unije. Njime se predviđa duži mandat predsjedavajućeg EU-a, koji bi imao dužnost predsjednika, snažniju ulogu ministra vanjskih poslova Unije, pojednostavljeni proces glasovanja u kojem bi se mnoge odluke mogle donositi većinom umjesto konsenzusom, smanjenje Europske komisije i drugo.
Irska vlada i kampanja za usvajanje Lisabonskog ugovora poduzimali su posljednjih mjeseci velike napore da građanima objasne prednosti usvajanja tog proreformskog dokumenta, ističući da je Bruxelles u međuvremenu pristao na ustupke koje je Irska od njega tražila i igrajući na kartu da će zemlja lakše izaći iz krize ako dobije pomoć Bruxellesa.
