Inspektori rada kreću i u 'lov na ilegalne dadilje'

Teta Ljilja ih u Jastrebarskom čuva dvanaestero. Legalno to radi tek pet mjeseci. Dugo je bila teta Ljilja za koju nije smio znati nitko osim djece i roditelja.

"Petnaest godina radim, radila sam na crno jer druge mogućnosti nije bilo", kaže dadilja Ljiljana Ferdelja.

U cijeloj Hrvatskoj samo je pet registriranih dadilja. Nitko ne zna broj onih koje i dalje čuvaju djecu na crno, a koje će uskoro posjetiti inspektori rada.

"Naša želja nije da nikoga progonimo, nikakve inspekcije da radimo. Naš zadatak je da taj posao stavimo u legalne okvire, što je praksa u svim zemljama Europske unije", kaže ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić.

Otvaranje obrta najčešće se ne može isplatiti. Posebno ako ste dadilja koja za kruh zarađuje čuvajući jedno ili dvoje djece.

Cijena čuvanja djeteta je 1500 kuna mjesečno. Vrtić bi roditelje stajao 600, ali tamo baš nema svega što djeca dobiju kod dadilja.

"Prvenstveno čišćenja nosa, inhalacije, ako dijete ima problem, ostajanja izvan nekog radnog vremena, subotom", kaže Anamarija Celić, jedna od majki koja koristi usluge dadilja.

I dok nije imala dozvolu, dvorište i igralište kod tete Ljilje bilo je prepuno djece. Među njima i starije Anamarijino dijete.

U ministarstvu ne vide razlog zašto se netko ne bi registrirao. Čak s čuvanjem djece pokušao netko tko se nikad time nije bavio.

"Zašto ne bi taj posao radili na taj način, mogu barem zaraditi za vlastitu plaću. Nema tu neke dobiti i zarade, ali mogu zaraditi za vlastitu plaću", kaže ministrica Opačić.

Uz pet dadilja s dozvolom još ih je dvadeset u postupku otvaranja obrta. Koliko ih stvarno ima u Hrvatskoj, podatak je koji će najprije saznati - inspektori rada.