Prošlo je preko godinu dana otkako je na snagu stupio novi Zakon o radu. Mjesecima su se lomila koplja oko ZOR-a, oporba je zahtijevala još izmjena, no Vlada je na kraju blagoslovila izmjene zakona u obliku koje su stupile na snagu.
Što se promijenilo u ovih godinu dana otkako je zakon na snazi i je li se uopće išta promijenilo? O ovoj temi razgovarali smo s menadžericom za ljudske potencijale, stalnom sudskom vještakinjom i miriteljicom te predsjednicom Udruge MOBING STOP mr.sig. Blaženka Rogan, mag.int.rel.et.dipl., dipl.ing.sig. te miriteljicom i potpredsjednicom udruge MOBING STOP Ivanom Mlinar, mag. Iur.
Blaženka Rogan i Ivana Mlinar
"Mišljenja smo da se nisu dogodile bitne promjene koje smo s nestrpljenjem očekivali kao što je npr. zabrana zlostavljanja na radu i sankcije za počinitelje", kazale su nam ove stručnjakinje na početku razgovora.
Dodaju kako je za pozdraviti reguliranje rada putem digitalnih radnih platformi, ali drugih značajnih promjena nije bilo, a trebalo ih je biti, i bile su u najavi. "Po našoj procjeni donesene izmjene Zakona o radu nisu osigurale dostatnu radno-pravnu sigurnost domaćim radnicima kao ni novopridošlim radnicima iz drugih zemalja“, kažu.
Do sada je Zakon o radu imao dosta izmjena i dopuna, a Rogan i Mlinar uvjerene su da su sve izmjene i dopune bile s ciljem i namjerom poboljšanja uvjeta rada radnika. "Nekada su te izmjene i dopune napravljene s više, a nekada s manje uspjeha. Mišljenja smo da se nisu uvažavala sva dobra mišljenja i prijedlozi pojedinih stručnjaka pravne struke pri zadnjim izmjenama i dopunama Zakona o radu i da svakako ima prostora za poboljšanja“, kažu.
POGLEDAJTE VIDEO: Novi Zakon o radu donosi veće plaće. Evo što o tome misle konobari, liječnici, ugostitelji
Stari problem zbog dolaska stranih radnika
Zadnjih godina svjedočimo sve većem broju stranih radnika u Hrvatskoj, a često su strani radnici zaposleni u dućanima, pekarnicama, na dostavi, kao pomoćno osoblje u raznim djelatnostima te u građevinarstvu.
Rogan i Mlinar ističu da vrlo često hrvatski poslodavci stranim radnicima plaćaju dolazak u Republiku Hrvatsku, smještaj i prehranu ili jedan obrok. No, to za sobom povlači određene probleme kojima smo također svjedočili. „Nije rijetkost da je smještaj radnika neprimjeren, hrana i prostori za održavanje higijene su neodgovarajući. Činjenica je da su često ti radnici slabije plaćeni od domaćih radnika na istim poslovima“, istaknule su.
Dolazak stranih radnika otvorio je još jednu "staru ranu“, a to je prekarni rad. "Kako su mnogi naši radnici potražili bolje uvjete rada i života u drugim zemljama EU-a, tako su i u našu zemlju u potrazi za boljim životom i standardom došli radnici iz drugih zemalja. Svjedočimo da su ti radnici izloženi prekarnom, nesigurnom obliku rada. Prošlogodišnje izmjene i dopune Zakona o radu konkretnim slučajevima za sada nisu donijele bitnije pozitivne promjene. Po našim saznanjima takav nesiguran oblik rada je u porastu“, upozoravaju Rogan i Mlinar.
"Imamo saznanja od radnika s kojima smo razgovarale da su potplaćeni, ne isplaćuje im se plaća ili se isplaćuje sa zakašnjenjem, rade neprijavljeni, izloženi su diskriminaciji i mobingu koji je u porastu. Dovoljno je da radnik poslodavcu ili nadređenom ukaže na bilo koji oblik nepravilnosti i da prema radnicima krene mobing s tendencijom da se tog radnika prikaže kao problematičnog i neradnika, nesuradljivog, koji ne poštuje autoritet i slično. Doznajemo i za česte slučajeve otkazivanja Ugovora o radu“, dodale su.
Jedan od veliki problema ranijih godina, a koji se trebao regulirati izmjenama zakona, je i mobing. Upravo ova tema je specijalnost Blaženke Rogan, koja se u razgovoru malo opširnije osvrnula i na tu temu. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu stupio je na snagu 1. siječnja 2023., s izuzetkom odredbi koje reguliraju rad preko digitalne platforme, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2024. godine.
"Navedenim Zakonom uskladilo se, u određenom dijelu, zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije što je svakako za pozdraviti, no nismo sigurni da su učinjene sve nužne izmjene i dopune navedenog Zakona“, pojašnjava Rogan.
Naime, unatoč tome što se u Općim odredbama Predmeta Zakona u članku 1. propisuju i uređuju radni odnosi u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, koji je sklopljen i potvrđen u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, te objavljen, a koji je na snazi, nije drukčije određeno, člankom 2. propisano je da hrvatsko zakonodavstvo preuzima određene akte Europske unije, između ostalog i Direktivu Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja. Navedena Direktiva traži od država potpisnica Direktive da zaštite radnike od viktimizacije i sankcija, zabranjuje diskriminaciju i uznemiravanje te traži osiguranje sigurnih radnih uvjeta i opći okvir za jednako postupanje.
Rijetko se koristi odredba
"Kako nemamo poseban Zakon o suzbijanju zlostavljanja na radu – mobinga, mislimo da je zakonodavac propustio priliku propisati barem ovim izmjenama i dopunama Zakona o radu zabranu zlostavljanja na radu kao i sankcije za počinitelje. Zakon o suzbijanju diskriminacije nikako ne zadovoljava navedeno. Direktivom 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada je obuhvaćena, kako sam naslov kaže, provedba jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada. Zakonom o suzbijanju diskriminacije je ta pravna forma zadovoljena u odnosu na diskriminaciju, no s obzirom na količinu zlostavljanja žena u području rada i na mjestima rada, a što je zakonodavac i sam prepoznao preuzimajući navedenu Direktivu i implementirajući je u Zakon o radu, još uvijek pa ni u ovim izmjenama zakona nije konkretnije definirao Direktivom zadanu provedbu niti sankcije za njenu neprovedbu“, kaže.
"Ovom prilikom je potrebno naglasiti kako su prošlim izmjenama i dopunama Zakona o radu napravljene dobre izmjene i dopune kada je teret dokazivanja u radnim sporovima propisan člankom 135. stavkom 2. u slučaju spora oko stavljanja radnika u nepovoljniji položaj od drugih radnika radi obraćanja radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenja prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti, a što je dovelo do povrede nekog od prava radnika iz radnog odnosa. Ako radnik učini vjerojatnim da je stavljen u nepovoljniji položaj i da mu je povrijeđeno neko od njegovih prava iz radnog odnosa, teret dokazivanja prelazi na poslodavca koji mora dokazati da radnika nije stavio u nepovoljniji položaj od drugih radnika, odnosno da mu nije povrijedio pravo iz radnog odnosa“, rekla je.
"Smatramo ove izmjene i dopune jako dobrima, no nismo sigurni da ih suci primjenjuju u svim situacijama prijavljivanja zlostavljanja na radu. Naime, stavkom 1. navedenog članka propisano je da u slučaju spora iz radnog odnosa, teret dokazivanja je na osobi koja smatra da joj je neko pravo iz radnog odnosa povrijeđeno, odnosno koja pokreće spor, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije uređeno. Kako nemamo još uvijek Zakon o suzbijanju zlostavljanja na radu – mobinga, po osobnom uvjerenju i po iskazima žrtava koje nam se obraćaju, suci vrlo rijetko koriste propisanu odredbu o obrtaju tereta dokazivanja već se žrtva ponovo stigmatizira teretom dokazivanja“, naglašava Blaženka Rogan.
