Hrvatska tek na 49. mjestu po rodnoj ravnopravnosti!

Hrvatska je očuvala lanjsko 49. mjesto u izvješću Svjetskoga gospodarskog foruma o rodnoj ravnopravnosti koje ukazuje na to da se u u proteklih godinu dana smanjio jaz između muškaraca i žena izmjeren u 136 zemalja na temelju sudjelovanja žena u politici, gospodarskoj ravnopravnosti te pravu na obrazovanje i zdravstvenu skrb.

Island, Finska i Norveška u vrhu su zemalja u kojima je rodna ravnopravnost najviša, piše Svjetski gospodarski forum (WEF) na svojim mrežnim stranicama. Na suprotnom kraju su Sirija, Čad, Pakistan te Jemen, koji kao općenito prostor Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, nije napredovao u odnosu na 2012.

Sa 49. mjestom kao i 2012. Hrvatska je zadržala lanjsku srednju ocjenu, izračunatu na temelju pojedinačnih ocjena.

Tako je po ekonomskoj participaciji žena Hrvatska na 61. mjestu, po obrazovanju na 47., po zdravstvenoj skrbi 34., a sudjelovanjem žena u politici na 50. mjestu.

U regiji je Austrija na 19. mjestu, Slovenija je 38., a Srbija 42., osam mjesta bolje nego lani. Iza Hrvatske su Italija na 71., te Mađarska na 87. mjestu.

Island je petu godinu za redom prvi na popisu rodne ravnopravnosti što ga WEF provodi od 2006.

Zanimljivo je, međutim, da su peto mjesto po ravnopravnosti zauzeli azijski Filipini, što se objašnjava time da je filipinsko društvo tradicionalno matrijarhalno u kojem majke odgajaju i utječu na djecu, upravljaju kućnim financijama čak i ako ne rade, te općenito muškarci u toj zemlji uvažavaju žene, prenosi BBC.

S druge strane, bogate zemlje kao što Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija, uložile su u obrazovanje i zdravstvenu skrb svih svojih stanovnika, ali nisu integrirale žene u društvo.

Od prvog objavljenog izvješća napredovalo je 80 posto zemalja, ističe glavna izvjestiteljica Sadija Zahidi, no dodaje kako "zabrinjava da 20 posto zemalja nije nimalo napredovalo ili je čak nazadovalo".

Najlošije svrstan po ravnopravnosti žena i muškaraca je Jemen u kojem su pojedinačno neke žene uspjele napredovati pa su se primjerice 2006. tri žene natjecale na predsjedničkim izborima. No postotak smrtnosti rodilja izuzetno je visok, čak 35 posto, a djevojčice od šest do 14 godina ne pohađaju školu. Nasuprot tomu, subsaharske zemlje ulažu u žene i njihova je uloga sve jača u gospodarstvu, ističe Zahidi.

Nordijske zemlje, pak, imaju dugu tradiciju ulaganja u ljude jer su to "mala gospodarstva s malobrojnim stanovništvom; ona su prepoznala da je nadarenost važna, a nadarenost mora biti i muška i ženska".

Irska je na šestom mjestu ljestvice, Novi Zeland sedmi, Danska osma, Švicarska deveta, a na desetom mjestu je južnoamerička država Nikaragva. Latvija je 12., Nizozemska 13., Njemačka 14., a Kuba 15., dok je Velika Britanija 18.

Zemlje visokorazvijenog gospodarstva, Kanada i Sjedinjene Države zauzele su 20., odnosno 23. mjesto po ravnopravnosti žena i muškaraca.

Velike azijske gospodarske sile daleko zaostaju za siromašnim Filipinima, pa je Kina svrstana na 69., a Japan na 105. mjesto.