Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj organiziralo je konferenciju "Gospodarsko upravljanje u EU-u: hrvatski izazovi" u zagrebačkom hotelu Westin.
Potpredsjednik Vlade RH i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić te Servaas Deroose, zamjenik glavnog direktora Glavne uprave za gospodarske i financijske poslove Europske komisije (DG ECFIN), bila su dva ključna uvodničara na početku konferencije na kojoj će biti iznesea glavna stajališta s pozicija Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske.
U uvodu je Servaas Deroose govorio o 'laganom oporavku' u Europskoj uniji gdje bi društveni bruto proizvod trebao rasti 1,5 do 2 posto sljedeće godine. Što se tiče Hrvatske, ona je već šest godinu u recesiji koja je utjecala na tržište rada, pa i na nezaposlenost mladih.
"Teškoće koje su tu nisu uzrokovane nepovoljnim vanjskim utjecajima. Makroekonomske neuravnoteženosti su se jednostavno gomilale u Hrvatskoj i to je počelu puno prije 2008. godine. Odgođeno je restrukturiranje proizvodnog sektora, što bi svakako ublažilo ove posljedice", naglasio je Deroose.
Istaknuo je da postoje 4 najpotrebnija područja u kojima su reforme potrebne u najkraćem roku:
- fiskalna konsolidacija
- oslobađanje tržište rada (visoka cijena rada, niska konkurentnost). Iz Europske komisije pozdravljaju dosadašnje napore, Zakon o radu, ali to još uvijek nije dovoljno
- unaprijediti (poboljšati) poslovno okruženje. Hrvatska je među najgorim zemljama EU kada je riječ o poslovnom okruženju, neke mjere su uvedene, ali sve u svemu je to vrlo loše. Administrativna fragmentiranost i kompleksne institucije, predugi sudski postupci, itd...
- nadzorne aktivnosti u financijskom sektoru.
Zaključak: Kroz nekoliko narednih godina stiže 8,6 milijardi eura iz strukturnih fondova. To je velik novac za zemlju poput Hrvatske, iskoristite pun potencijal..., poručio je Deroose.
Branko Grčić se osvrnuo na EU semestar i proceduru prekomjernog deficita rekavši da su sve zemlje prošle istu ovu proceduru s različitim trajanjima ovisno o političkoj volji i okolnostima.
"Mi smo ove godine po prvi put ušli u EU semestar. Cilj je zaustavljanje rasta javnog duga, u idućim godinama, ne u iduće tri godine jer to neće biti moguće, te smanjenje javnog duga i njegovog udjela u BDP-u. Mi smo vrlo precizno definirali mjere fiskalne konsolidacije s neto učinkom 2,3 posto u ovoj godini, definirali i nacionalni program reformi te mislim da smo tu napravili dobar posao. Vidise to po reakciji Europske komisije jer nisu predložili nove mjere nego produbljivanje onog što smo predložili. Zaista moram i u ime svojih kolega reći, vrlo često se dosta prekritički pristupa onome što Vlada radi zaboravljajući čitav niz reformi koje je odradila, a koje imaju indirektne ili sasvim direktne učinke. Vjerujte mi, puno reformi je već odrađeno...", govorio je potpredsjednik Vlade RH.
"Neće se u potpunosti ostvariti projekcije i preuzete obveze u proceduri prekomjernog deficita, ali to neće biti daleko od toga da bi bili nezadovoljni. Proces fiskalne konsolidacije i EDP nigdje nije završila u dvije ili tri godine, tako će biti i u Hrvatskoj. U ovom dijelu reformi mi smo u pripremi za sastanke s delegacijom Europske komisije koja će ostvariti uvid, nemamo ništa u crvenom, držimo se rokova koje smo preuzeli i te reforme polako odrađujemo u svih ovih 8 područja, prije 10-15 dana finalizirali smo dogovore oko partnerskog sporazuma, ključnog dokumenta za EU fondove", dodao je Grčić te zaključio:
"Ja uopće ne sumnjam da će iduća godina biti dobra".
Nakon uvodnih govora uslijedio je panel Branko Grčić, Ante Babić te Servaas Deroose koji je je objašnjavao kako teče postupak praćenja, da su preporuke najblaži oblik sugestije koji nije pravno obvezujući, da Hrvatska nije ni blizu crvenog kartona itd...
Ove riječi su, inače, jako su obradovale vidno sretnog potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske.