Generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Plišić
izjavio je danas kako za razliku od većine stanovnika naprednijih
europskih zemalja građani Hrvatske mogu piti vodu iz slavine te
je istaknuo da je voda javno dobro i ne može se
privatizirati.
Većina stanovnika naprednijih europskih zemalja već navikla da se
voda iz slavine ne pije te da im služi samo za higijenu, a u
Hrvatskoj to nije slučaj. Vode su nam u slavinama zdrave. Imamo
84 posto stanovništva priključeno na sustav vodoopskrbe, a
zadatak nam je da u idućih desetak godina svi imamo zdravu vodu
za piće", istaknuo je Plišić na okruglom stolu u povodu Svjetskog
dana voda, 22. ožujka.
Rekao je da se na postojeće sustave vodoopskrbe već sada može
priključiti još devet posto stanovništva, ali se ne žele
priključiti jer imaju svoju vodu, primjerice bunare. Dodao je da
je na odvodnju priključeno od 40 do 50 posto stanovništva a cilj
je da do 2023. budu priključeni svi stanovnici u naseljima većim
od 2000 ljudi.
Istaknuo je da iz fondova EU Hrvatska dobiva 70 posto novca za
sustave vodoopskrbe i odvodnje, a kako bi i dalje imala čistu
vodu mora prerađivati otpadnu vodu, izgraditi kanalizacijske
sustave i uređaje za pročišćavanje otpadnih voda da njima ne
zagadi svoje izvore pitke vode.
Plišić je rekao i da sustav obrane od poplava odlično
funkcionira. Za nedavne poplave kada je voda došla u kuće, rekao
je da će u Hrvatskom vodama taj problem riješiti tako da se kuće
nasipima zaštite od vode.
Pomoćnik ministra poljoprivrede Dražen Kurečić
istaknuo je da je u Hrvatskoj onemogućena privatizacija voda. "Ne
može se steći vlasništvo nad vodama", poručio je. Ravnatelj
Zavoda za javno zdravstvo "Andrija Štampar"
ZvonimirŠostar dodao je da je
uskraćivanje prava na vodu uskraćivanje prava na život.
Šostar je rekao da je u Lici najbolja voda, ali da i građani
Zagreba "mogu biti presretni jer piju jednu od najkvalitetnijih
voda u Europi". Istaknuo je da zavodi za javno zdravstvo redovito
kontroliraju vodu priključenu na vodoopskrbne sustave.
Upozorio je da su zbog poljoprivredne ekstenzivne proizvodnje te
velikih urbanih konglomeracija i nekvalitetnog zbrinjavanja
komunalnog otpada koji ugrožava podzemne vode najugroženija
područja istočne Slavonije i sjeverozapad Hrvatske.
U istočnoj Slavoniji najveći je problem s arsenom, manganom i
željezom ali se i taj problem rješava postavljanjem uređaja za
neutraliziranje arsena, dodao je.
Ovogodišnji Svjetski dan voda obilježava se pod motom "Voda i
energija" s ciljem pokazivanja pozitivnih aspekata te veze, te
načina na koji se ona može bolje i djelotvornije iskoristiti.
Plišić je rekao da još uvijek postoji dosta neiskorištene
energije vode, jer je iskorišteno od 40 do 50 posto. "To je čista
energija. Često puta naši zaštitari okoliša se žale na izgradnju
hidrocentrala jer su to objekti koji utječu na prirodu. Dakle, s
jedne strane imamo proizvodnju čiste i obnovljive energije, a s
druge strane imamo neki utjecaj na prirodu, na okoliš. Treba
odvagnuti što je važnije - za mene je važnija obnovljiva, čista
energija iz hidrocentrala", poručio je Plišić.
Hrvatska se ubraja u skupinu vodom relativno bogatih zemalja, u
kojoj problemi s vodom i oko vode nisu zaoštreni i vodni resursi
zasad nisu ograničavajući čimbenik razvoja. Prema istraživanjima
UNESCO-a iz 2003., Hrvatska je po dostupnosti i bogatstvu vodenih
izvora na vrlo visokom 5. mjestu u Europi, a na 42. u svijetu.
Većina stanovnika naprednijih europskih zemalja već navikla da se voda iz slavine ne pije te da im služi samo za higijenu, a u Hrvatskoj to nije slučaj.