Hrvatska i Slovenija u srijedu su u Zagrebu ponovno zaključile da se ne slažu oko interpretacije instituta "zastoja" u provedbi memoranduma dviju zemalja u vezi Ljubljanske banke, a uz izraženu hrvatsku spremnost da se ide i na arbitražu u vezi s tim pitanjem, najavile su i nastavak razgovora o toj temi.
Memorandumom iz ožujka definirane su četiri stvari: da će se pitanje prenesene devizne štednje hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci riješiti u sklopu ugovora o sukcesiji, da će se u postupcima pred hrvatskim sudovima protiv Ljubljanske banke zatražiti zastoj, da neće biti novih tužbi i da će slovenski parlament ratificirati hrvatski pristupni ugovor s Europskom unijom.
"Naše glavne razlike su u točci 2, u razumijevanju instituta zastoja i uloge jedne i druge strane u institutu zastoja, osiguravanju zastoja i interpretaciji toga instituta", rekla je novinarima hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić nakon sastanka sa slovenskim ministrom vanjskih poslova Karlom Erjavcem.
Hrvatska je strana spremna i za arbitražu u vezi s tim pitanjem. "Otvoreni smo i za mogućnost arbitraže", rekla je Pusić i objasnila da u rješavanju pitanja u okviru sukcesije sve sljednice odlučuju konsenzusom, a u arbitraži se strane obvezuju poštovati odluku arbitra.
Slovenska strana zastoj interpretira kao prekid postupka i rješavanje pitanja u sklopu sukcesije, a hrvatska kao privremeni zastoj od maksimalno dvije godine.
Pusić je nedavno izjavila da je u pregovorima uoči potpisivanja memoranduma slovenska strana bila upoznata sa svim zakonskim odredbama koje se tiču toga pitanja, a ministar Erjavec u srijedu je rekao kako se za njegova sudjelovanja u pregovorima nije spominjala mogućnost zamrzavanja postupka na dvije godine.
Ne riješi li se se stvar u te dvije godine, strahuje Slovenija, hrvatski bi sudovi mogli nastaviti postupke, rekao je Erjavec. "Ako se o tome i razgovaralo, bilo bi dobro da se to i napisalo u memorandumu", rekao je Erjavec.