REALNIJA BROJKA /

'Hrvatska će imati između 3,7 i 3,8 milijuna birača'

Image
Foto: PIXSELL

Po predloženom zakonskom rješenju postojat će dvije evidencije – registar birača i popis birača.

12.12.2012.
11:05
PIXSELL
VOYO logo
VOYO logo

Novim Zakonom o registru birača u Republici Hrvatskoj će na popisu birača biti između 3,7 i 3,8 milijuna birača, što je puno realnije u odnosu na sadašnji broj od 4,1 milijuna birača, rekao je danas ministar uprave ArsenBauk, pozivajući zastupnike u Hrvatskom saboru da podrže konačnu verziju navedenog zakona.

Po predloženom zakonskom rješenju postojat će dvije evidencije – registar birača i popis birača.

Registar je elektronička baza o biračima koji imaju biračko pravo i vodi se po službenoj dužnosti kroz tri evidencije - evidencija birača s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, evidencija birača bez takvog prebivališta te evidencija birača koji su državljani članica EU.

Po sadržaju i značenju odgovarao bi sadašnjem popisu birača.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Popis birača postaje 'ad hoc popis' koji se ustrojava za svake izbore i uključivao bi birače iz registra, ali samo one koji zadovolje zakonom propisane uvjete - moraju imati važeću osobnu iskaznicu ili poduzeli barem jednu radnju kojom se uvršatavaju u popis birača (privremeni upis ili prethodna registracija).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ministar Bauk je istaknuo kako je zakonom definirano da se adresni podatci registra birača temelje na registru prostornih jedinica, a na istom registru temelji se i evidencija prebivališta MUP-a.

Predviđena je i mogućnost brisanja birača iz evidencije prebivališta u Republici Hrvatskoj te prebacivanje u evidenciju bez prebivališta u Republici Hrvatskoj.

"Smatramo da bi ova tri mehanizma trebala u bitnom utjecati na promjenu percepcije javnosti o nesređenosti popisa birača", istaknuo je ministar.

Hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj, žele li glasovati na izborima, morat će se aktivno registrirati u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u inozemstvu ili u nadležnom uredu državne uprave, ako žele glasovati u Hrvatskoj.

Aktivna registracija provodila bi se za svake izbore.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Uz aktivnu registraciju, predviđena je i prethodna registracija za hrvatske državljane s prebivalištem u Hrvatskoj koji žele glasovati u inozemstvu, i privremeni upis za one koji žele glasovati izvan mjesta prebivališta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Za hrvatske državljane koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj uveli smo institut aktivne registracije, kao preduvjet da na jednim od idućih izbora uvedemo i dopisno glasovanje za Hrvatski sabor, jer je zbog ustavnih odrednica znatno otežano glasovanje hrvatskih državljana bez prebivališta u Hrvatskoj", naglasila je Bauk.

U odnosu na prvo čitanje zakona, na zahtjev pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, Ministarstva socijalne politike i mladih te većeg broja saborskih zastupnika, zakonom je propisano i biračko pravo osoba kojima je oduzeta poslovna sposobnost.

Definirana je i mogućnost glasovanja u ustanovama socijalne skrbi, te prihvaćen prijedlog Hrvatskih laburista da svi sudionici izbornog postupka mogu dobiti adresne podatke i imena birača.

Produljeni su rokovi za uvid u registar birača, uz mogućnost uvida svih građana u adresne podatke birača u uredu do deset dana prije izbora.

Zakonom su definirani i izvatci popisa birača kada se održavaju izbori po osnovi nacionalne pripadnosti - pripadnici nacionalnih manjina iskazuju se na općem izvatku za sve izbore koji nisu posebni temeljem nacionalne pripadnosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

O zakonu raspravljaju saborski klubovi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
fnc 22
USKORO
VOYO logo
Još iz rubrike