Problem bacanja hrane ne rješava se godinama, iako su ga mnoge članice, poput susjedne Slovenije, već riješile. No novi zakon o poljoprivredi rješava i taj problem.
Iako se kruh nije prodao, doći će u dobre ruke.
"Nikada nismo kruh bacali. Imamo tu par socijalnih obitelji, koje su stvarno ugrožene i damo njima, ako su neke veće količine, onda se vozi u Caritas", rekao je Vladimir Flatcher iz Braniteljske zadruge 'Donji grad'.
Za to dobivaju potvrdu, što ih oslobađa dijela poreza.
"Ako poklanajmo nekome drugome, a ne Caritasu, onda nas sljeduju sva davanja kao da smo kruh prodali", dodao je Flatcher.
Zbog toga goleme količine hrane u Hrvatskoj, čak 400 tisuća tona na godinu, završi u smeću.
"Donirati hranu je skupo jer plaćamo 25 posto PDV-a, tako da trgovcima je u svakom slučaju bolje baciti hranu", kazala je Tanja Popović, predsjednica Centra za edukaciju i informiranje potrošača Osijek (CEIP).
Apsurd je da je jeftinije baciti nego donirati u siromašnoj zemlji gdje su ovakvi prizori tragična svakodnevica. Humanitarka Štefica kaže da bi njezinoj udruzi koja ima tri tisuće korisnika dobro došla hrana kojoj je rok istekao, a i dalje se može koristiti.
To je riskantno, kaže: Vlada bi trebala riješiti problem da umjesto u otpis - roba s oštećenom ambalažom ili voće i povrće kojemu uskoro istječe rok trajanja, a zdravstveno je ispravno i jestivo - dođe na tanjure.
"Nekoliko je modela u Prijedlogu(blic) ali je cilj da se smanji bacanje hrane i da se pomogne socijalno ugroženim građanima, naravno, i da se razmotre neki modeli poreznih olakšica", kazala je Snježana Španjol, zamjenica ministra poljoprivrede.
Trebale bi se riješti i nedoumice do kada se pojedina namirnica smije konzumirati.
"Kad vidi oznaku 'najbolje upotrijebiti do', njemu u glavi klika opasnost! A najbolje upotrijebiti do, a što će biti poslije - to je zbunjujuće", dodala je Popović.
Pravilnik koji bi trebao riješiti pitanje doniranja hrane pomoći će i korisnicima pučke kuhinje.
"Mislim da smo mi spremni kao Caritas, kao ustanova socijalne skrbi, preuzeti sve te donacije, kao što sam rekla, preko mreže župnih Caritasa. Osijek ima tri dekanata to su 24 župe i sigurno bi ta hrana našla put gdje bi se iskoritila", rekla je Olivera Balatinac, voditeljica Centra za prihvat beskućnika u Caritasu Đakovačko-osječke nadbiskupije.
Tako bi se spriječilo da se po glavi stanovnika baci 90 kilograma hrane - što je jednako količini kruha koju na godinu pojede prosječan stanovnik Hrvatske.
