Predsjednica OraH-a (Održivog razvoja Hrvatke) i bivša ministrica zaštite okoliša i prirode MirelaHoly ocijenila je da je problem trogirskog i makarskog otpada, koji se trenutačno nema kamo odvoziti, velik te da je nastao jer poteškoće s otpadom nisu rješavane na vrijeme.
„To je jako teško pitanje i mislim da je problem stvoren zbog toga što se nije na vrijeme rješavao poteškoće s otpadom“, rekla je Holy u izjavi novinarima nakon današnjeg osnivačkog skupa splitske Gradske organizacije ORaH-a.
Na upit kako bi ona postupila da je na mjestu aktualnog ministra zaštite okoliša i prirode Mihale Zmajlovića, Holy je odgovorila da bi ona „inzistirala da gradovi krenu u primarnu selekciju jer bi se na taj način u velikoj mjeri smanjila količina otpada koji se odlaže na deponije“.
„Dakle, na prvom je mjestu biootpad i prisilila bih ih na biokompresiranje, a na drugom su mjestu korisne vrste otpada, i na taj način bi se za 40 posto smanjila količina otpada koja se odlaže na deponije. Pretpostavljam da u tom slučaju ne bi bio toliko veliki problem niti splistkom odlagalištu Karepovac da prihvati otpad iz Trogira i Makarske“, rekla je Holy.
Rekla je kako osobno misli da Lećevica nije najbolja lokacija za izgradnju centra za gospodarenje otpada na području Splitsko-dalmatinske županije. Udaljena je od Splita i s obzirom na trošak za transporst otpada, bojim se da će to građani Splita, koji je proizvođač najveće količine otpada na ovom području, to osjetiti u svojim novčanicima, kazala je Holy.
Holy je na današnjem osnivačkom skupu splitske Gradske organizacije OraH-a gotovo sat i pol odgovarala na pitanja sudionika koja su se većinom odnosila na odlagališta i zaštitu okoliša. Upozorila kako u Hrvatskoj nije izgrađen još niti jedan centar za gospodarenje otpadom te je izrazila nevjericu da će se poštovati rokovi iz Europske direktive.
Do kraja 2013. morali smo smanjiti za 25 posto količinu biootpada, ali taj cilj nismo realizirali, istaknula je. Sljedeći rok iz Europske direktive je 2015. do kada moramo uvesti sustav primarne selekcije za niz korisnih vrsta otpada. Najteža će, smatra, biti 2018. kada moramo uvesti tzv. integrirani sustav gospodarenja otpadom. Do tada će se morati sanirati sva odlagališta a smjet će odlagati samo onaj otpad koji ne mijenja svojstva, istaknula je Holy.
Izrazila je nadu da će se u Hrvatskoj „zelena industrija otpada“ razvijati u dovoljnoj mjeri i da će to biti normalna proizvodna djelatnost u kojoj će otpad biti sekundarna sirovina, kazala je.
