Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije BrankoGrčić i ministar financija BorisLalovacu Banskim dvorima u 15 sati su održali izvanrednu konferenciju za novinare o mjerama u proceduri prekomjernog deficita.
"Ovo je prije svega za hrvatsko gospodarstvo i hrvatsku državu, za brži oporavak i rast, za konkurentnost", rekao je Grčić.
"Ocjenjujemo da će 21. travnja biti taj ključni datum kad će se početi vrednovati ove naše mjere i da ćemo s time zaključiti ovaj dio procesa koji se odnosi na proceduru prekomjernog deficita - rekao je Grčić. Naglasio je da će sve mjere nakon realizacije na godišnjoj razini donijeti uštedu od 500 milijuna kuna. Ukupni fiskalni napor dodatnih mjera s kojima idu je 2,09 milijardi kuna ili 0,634 posto BDP-a, rekao je Grčić. Naglasio je da postoji značajna rezerva, tj. da je postotak znatno veći od 0,4 posto jer očekuju da će Komisija imati određene rezerve.
Lalovac je rekao da rebalans proračuna zasad nije potreban, a Grčić je rekao da je otvorena mogućnost za rebalans na kraju godine.
Grčić: Spajamo preko 10 agencija!
Grčić je iznio niz mjera smanjenja deficita. Na rashodovnoj strani donosi se odluka o novim limitima u okviru proračuna za materijalne troškove i subvencije vrijedne 463 milijuna kuna. Dodatne uštede od ukupno 407 milijuna kuna planiraju se unutar Hrvatskih voda, Hrvatskih cesta, Fonda za zaštitu okoliša i HZZO-a, što je ukupno 870 milijuna kuna dodatnih ušteda.
Na prihodovnoj strani uvode se nove trošarine koje će donijeti prihod od 370 milijuna kuna u ovoj godini te u idućoj godini oko 600 milijuna na godišnjoj razini. Grčić je najavio i povlačenje dodatnih 600 milijuna kuna dobiti ostvarene u strateškim trgovačkim društvima RH i društvima od posebnih interesa. Tako bi ukupan iznos povučene dobiti u ovoj godini bio 1,6 milijardi kuna.
Ide se i na smanjenje deficita za ona javna poduzeća koja su najizloženija ukupnom dugu i koja s ovom godinom već započinju svoje financijsko restrukturiranje, a to su prije svega HŽ Infrastruktura s minus 200 milijuna kuna i HAC s minus 50 milijuna kuna. Paralelno ide prijedlog mjera za restrukturiranje ovih poduzeća za razdoblje 2016.-2018.
"Želimo postići da uprave ovih poduzeća imaju jasnu sliku kako će u iduće tri godine gospodariti resursima i ostvariti povoljniju situaciju za otplatu ukupnog duga", rekao je Grčić.
Grčić je rekao da iza ovih brojki stoje i neke čvrste odluke, u ovom momentu već prilično konkretizirane. Prva je odluka o smanjenju parafiskalnih nameta za dodatnih 330 milijuna kuna, što je s prijašnjim smanjenjem ukupno 760 milijuna. Smanjit će vodni doprinos za 40-ak milijuna, naknadu za edukaciju o higijeni osoblja u neposrednom kontaktu s hranom...
"Nismo ukinuli testove nego smanjili troškove poduzetnicima i tu su uštede čak 50 posto, nekih 50-ak milijuna samo u sektoru zdravstva", rekao je Grčić.
Grčić je istaknuo kako su i u visokoj finalizaciji faze sa spajanjem agencija. Najmanje 10 agencija će se spojiti s drugim agencijama i to će donijeti određene uštede, ne u ovoj koliko u 2016. godini i idućim, naglasio je Grčić. Među ostalima, Državni zavod za zaštitu prirode trebao bi se spojiti s Agencijom za zaštitu okoliša, Hrvatski zavod za norme s akreditacijskom agencijom... Grčić je najavio i ograničavanje plaće u neovisnim agencijama jer su one bitno veće nego u svim državnim institucijama. Rekao je da ne namjeravaju dirati u neovisnost, ali da u vrijeme krize svi moraju podijeliti teret.
Dug dosegao 85 posto BDP-a
Premijer ZoranMilanović danas je kazao da Vlada javni dug drži pod kontrolom, dok prekomjerni deficit "nije neka velika tema".
"Javni dug je veći nego prije tri i pol godine jer su nas dočekale strahovite dubioze", kazao je premijer i dodao da je deficit 2011. godine, kada bi se računao današnjom metodologijom, bio "valjda 8 posto". Smatra da je od javnog duga veći problem prezaduženosti građana.
Državni zavod za statistiku je danas objavio da je deficit ili manjak sektora opće države u 2014. godini iznosio 18,8 milijardi kuna ili 5,7 posto BDP-a, dok je dug opće države dosegao 85 posto BDP-a ili 279,5 milijardi kuna.
