Američki State Department objavio je u subotu redovito godišnje izvješće o stanju ljudskih prava u svijetu, a kao glavni problemi u Hrvatskoj izdvajaju se društvena diskriminacija i slučajevi nasilja prema pripadnicima etničkih manjina, posebice srpskoj i romskoj manjini, korupcija u državnim strukturama koja je i dalje duboko ukorijenjena, netrpeljivost i nasilje prema homoseksualnim, biseksualnim i transrodnim osobama (LGBT) te sporost sudstva.
"Među najvažnije probleme na području ljudskih prava u zemlji ubrajaju se društvena diskriminacija i u nekim slučajevima nasilje prema pripadnicima etničkih manjina, posebice prema Srbima i Romima, što je obeshrabrilo povratak raseljenih u domove, usporilo povrat imovine i oporavak od ratnih sukoba početkom 90-ih", piše u izvješću ureda State Departmenta za demokraciju, ljudska prava i rad.
U izvješću se također navodi da se 'netrpeljivost i nasilje prema LGBT zajednici tijekom godine nastavilo' te da je korupcija u državnim strukturama 'i dalje duboko ukorijenjena' usprkos osuđujućoj presudi bivšem premijeru i nastavku sudskog gonjenja nekadašnjih visokih hrvatskih dužnosnika.
Prošle je godine USKOK-u prijavljeno 1.184 osobe od kojih 987, tj. 83 posto, za korupciju. Tužiteljstvo je pokrenulo 419 istraga protiv tih pojedinaca, od kojih je 287 bilo osumnjičeno za korupciju. Svekupno su podignute optužnice protiv 292 osobe, od kojih 205 za korupciju. Godine 2011. sud je donio presude protiv 353 osobe: 344 su osuđene, tj. njih oko 97 posto. Od 157 osoba kojima se sudilo za korupciju, osuđeno je njih 149. tj. 95 posto.
Među ostalim su problemima na području ljudskih prava navedeni dugi sudski postupci te neriješenost zahtjeva za povratom vlasništva iz razdoblja Drugog svjetskog rata, komunističkog razdoblja i ratova od 1991-95.
"Sudstvo i dalje pati od golemog broja neriješenih slučajeva, a do 30. rujna je zabilježeno 842.750 neriješenih građanskih parnica i kaznenih postupaka", stoji u izvješću.
Što se tiče povrata imovine do kraja godine je od 19.280 domova zauzetih tijekom rata 90-ih zakonskim vlasnicima vraćeno 19.271. Problem i dalje ostaju neriješeni slučajevi povrata imovine iz razdoblja Drugog svjetskog rata i komunističke vladavine, a posebice se spominje 'slučaj Amruševe 8', tj. povrat četverokatnice Židovskoj zajednici.
Američko izvješće osvrće se i na ratne zločine i u njemu spominje se presuda Vrhovnog suda u korist obitelji žrtava zločina u Varivodama počinjenog gotovo dva mjeseca nakon vojne operacije "Oluje".
"Sud je presudio da je država odgovorna za smrt devet starijih osoba srpske nacionalnosti i da vlada mora obeštetiti njihove obitelji. Sud je također presudio da je taj dogođaj bio čin terora počinjen zbog političkih razloga... do danas, za taj zločin nikome nije suđeno", podsjeća se u izvješću. U njemu se također podsjeća i na sedam posebnih ureda pri županijskim sudovima u Osijeku, Rijeci, Sisku, Splitu, Vukovaru, Zadru i Zagrebu koji su tijekom godine dali potporu za više od 10.000 žrtava i svjedoka.
"Vlada nastavlja poduzimati korake u spriječavanju zastrašivanja svjedoka u slučajevima ratnih zločina", ističe se u izvješću.
Prema izvješću, nasilje prema ženama i silovanja žena i dalje predstavljaju problem u RH na području ljudskih prava. Prošle godine je u Hrvatskoj u kućnom nasilju smrtno stradalo 11 žena, što predstavlja 22 posto svih ubojstava u zemlji, a nevladine udruge se žale da vlasti 'nedovoljno i neredovito' financijski potpomažu utočišta, sigurne kuće i ostale vidove zaštite žena, žrtava muškog nasilja. Žene trpe i diskriminaciju na poslu - općenito rade na slabije plaćenim položajima i prosječno zarađuju 9,8 posto manje od muških kolega u većini sektora, uključujući javni i privatni sektor.
Njihove su mirovine oko 25 posto manje od mirovine muškaraca, a čine i većinu nezaposlenih. Posebno se upozorava da su diskriminaciju žena više provodile državne institucije nego pojedinci.
Sloboda medija, kako stoji u izvješću, zajamčena je ustavom i zakonom, ali sve veći ekonomski pritisci prisiljavaju novinare na samocenzuru.
"Izvjestan broj novinara je prijavio da se izdavači i vlasnici medija pribojavaju da će izgubiti oglašivače te su u izvještavanju o oglašivačima ili onima koji su s njima politički povezani primjenili samocenzuru", navodi State Department. Također prenosi Svibanjsku deklaraciju Hrvatskog novinarskog društva (HND) u kojoj se upozorava na nepotpunu transparentnost vlasništva medija i činjenicu da neki poslovni i politički interesi prikrivaju svoj utjecaj na medije.
State Department također konstatira da su u Hrvatskoj 'zabilježeni slučajevi ograničavanja udruživanja, zlostavljanja djece, ograničavanja prava radnika na štrajk i kolektivnog pregovaranja'.