Prenapučenost zatvora i dalje je velik problem u Europi jer u 22 zemlje od njih 47 u kaznionicama boravi više zatvorenika nego je ukupno mjesta, pokazalo je godišnje izvješće za 2012. koje je u utorak objavilo Vijeće Europe.
Prosječno gledano, europski zatvori su prilično popunjeni, u njima je 98 zatvorenika na 100 mjesta, što je ipak lagano poboljšanje u odnosu na godinu prije, pokazuje studija.
Zemlje najpogođenije prenapučenošću zatvora u 2012. bile su Srbija (160 zatvorenika na 100 mjesta), Italija (145), Cipar (140), Mađarska (139) i Belgija (132). Slijedi Hrvatska sa 121 zatvorenikom na 100 mjesta. Najmanja napučenost zatvora zabilježena je u San Marinu koji ima 8 zatvorenika na sto mjesta.
Ukupno je 2012. u europskim zatvorima, u 47 zemalja koliko ih broji Vijeće Europe, bilo 1,737.061 zatvorenika, što je 90.000 manje nego godinu prije.
Prosječno je u zatvorima oko 150 ljudi na 100.000 stanovnika. Međutim, nekoliko je zemalja, uglavnom istočne i srednje Europe, daleko iznad tog prosjeka: to su Gruzija s 516 zatvorenika na 100.000 stanovnika, Rusija s njih 501, Litva 334, Ukrajina s 332 i Latvija s 303. Hrvatska ih ima 111 na 100.000 stanovnika.
San Marino je 1. rujna 2012. imao samo jednog zatvorenika, Lihtenštajn osam.
Najviše prostora zatvorenici imaju u Monaku, 14 četvornih metara, a najmanje u Mađarskoj, Latviji, Poljskoj i San Marinu (2,5 do 3 četvorna metra). Hrvatski zatvorenik ima za sebe četiri četvorna metra.
Europski zatvorenik prosječno ima 36 godina. U velikoj većini zemalja najviše je zatvorenika u dobi između 30 i 40 godina, uključivo i Hrvatsku.
Žene čine pet posto zatvorenika. Dvije države u kojima ih u postotku ima najviše su Monako (22 posto) i Andora (17 posto).
Međutim, u izvješću se naglašava da su te brojke donekle umjetne jer se temelje na vrlo malom ukupnom broju zatvorenika (Monako među 41 zatvorenikom ima devet žena; Andora među 41 zatvorenikom ima sedam žena). U hrvatskim zatvorima je 1. rujna te godina bilo 207 žena od na 4.741 zatvorenika.
Stranaca u ukupnom broju zatvorenika ima prosječno 12 posto. Najviše, njih 95 posto, ima ih Monako, ali više od pedeset posto imaju ih i Andora, Cipar, Luksemburg, Lihtenštajn i Švicarska. Hrvatska ima 5,8 posto stranaca u ukupnom broju zatvorenika.
Najčešći prijestupi zbog kojih su osobe lišene slobode su krađa i nedjela vezana uz drogu.
U prosjeku, najviše osuđenika služi kaznu od jedne do tri godine, a u tom prosjeku se nalazi i Hrvatska.
Udio osoba osuđenih na dugotrajne kazne, znači one dulje od deset godina, iznosio je 2012. godine 11,7 posto.
Najviši postotak izdržavatelja kazni kraćih od godinu dana ima u Monaku (81,8), Srbiji (52,7 posto), Nizozemskoj i Njemačkoj (43,5 posto).
Što se tiče smrtnih slučajeva (po podacima za 2011.) u zatvorskim ustanovama, bilo je ukupno sedam suicida na 10.000 zatvorenika, što je 23 posto svih smrti.
Najviša stopa samoubojstava zabilježena je u Luksemburgu (31,1 na 10.000), Crnoj Gori (22,6) Finskoj (21,5), Sloveniji (15,7), Francuskoj (15,6) i Austriji (14,8).
U Hrvatskoj su od ukupno 13 smrtnih slučajeva 2011. bila dva samoubojstva, a 11 ih je bilo povezano s "drugim uzrocima, uključivo bolestima".