GODIŠNJICA ANEKSIJE /

Europska unija ponovno osudila 'protuzakonito pripojenje' Krima

Image
Foto: AP

Međunarodne organizacije i godinu dana nakon aneksije Krima snažno osuđuju kršenja ljudskih prava na poluotoku, a OESS izražava zabrinutost zbog stalne 'represije' nad neovisnim medijima

16.3.2015.
15:50
AP
VOYO logo

Paradom automobila ulicama Sevastopolja, koncertima i vatrometom, na Krimu je u ponedjeljak počelo obilježavanje prve godišnjice "povratka" u rusko okrilje, godinu dana nakon održavanja kontroverznog referenduma koji je rezultirao ruskim pripojenjem tog ukrajinskog poluotoka.

16. ožujka 2014. pod nadzorom posebnih vojnih snaga bez oznaka na odorama, koje su dva tjedna ranije zauzele parlament u Krimu kao i još nekoliko ključnih mjesta na ukrajinskom poluotoku, stanovnici regije s većinskim rusofonim stanovništvom izašli su na birališta kako bi se izjasnili za reintegraciju u Rusku Federaciju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vlasti na Krimu tvrde da je 97 posto birača bilo za pripojenje, a Kijev i Zapad su glasovanje, održano bez prisutnosti neovisnih promatrača, ocijenili protuzakonitima.

EU je u ponedjeljak ponovno osudio "protuzakonito pripojenje" poluotoka te izrazio zabrinutost zbog "sve veće militarizacije poluotoka".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Godinu dana nakon održavanja protuzakonitog referenduma i nakon protuzakonitog ruskog pripojenja Krima i Sevastopolja, EU je i dalje jasno za suverenit i teritorijalni integritet Ukrajine", stoji u priopćenju šefice europske diplomacije FedericeMogherini.

Prkoseći ekonomskim sankcijama koje je uveo Zapad, ruski predsjednik VladimirPutin dva dana kasnije potpisao je dekret o integraciji Krima, potaknuvši gnjev ukrajinskih vlasti i Zapada.

Mogherini dodaje da će EU ustrajati u svom stajalištu o nepriznavanju toga nelegalnog čina, uključujući i kroz sankcije.

EU je lani zbog priključenja Krima uvela sankcije protiv predstavnika ruskih vlasti i lokalnih vlasti na Krimu, koji su omogućili provedbu referenduma. Kasnije je zbog pogoršanja krize na istoku Ukrajine proširila sankcije i na gospodarsko područje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Druge zemlje uključujući SAD isto tako su nametnule sankcije.

U izjavi se izražava duboka zabrinutost zbog stalnog jačanja vojnih snaga i pogoršanja situacije s ljudskim pravima na krimskom poluotoku, uključujući i negiranje slobode govora i progon pripadnika nacionalnih manjina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Očekuje se da će čelnici EU-a razgovarati o sukobu u Ukrajini na summitu ovoga tjedna, a narednih mjeseci moraju donijeti odluku što učiniti sa sankcijama nametnutim Rusiji zbog njezine upletenosti u sukob u Ukrajini.

Budućnost ovih sankcija uvedenih u srpnju i rujnu prošle godine na jednu godinu vjerojatno će ovisiti o provedbi sporazuma o prekidu vatre u istočnoj Ukrajini potpisan prošloga rujna u Minsku.

Britanski ministar vanjskih poslova PhilipHammond rekao je u ponedjeljak u Bruxellesu da se sankcije trebaju nastaviti "sve dok Minsk ne bude proveden u potpunosti" što je signal Moskvi da "mora ispuniti svoje obveze prije nego se sankcije ukinu".

Litvanski ministar vanjskih poslova LinasLinkevičius rekao je u ponedjeljak uoči sastanka ministara vanjskih poslova EU-a da su sankcije "jedini način na koji možemo održavati pritisak, a pritisak se mora održavati".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Međunarodne organizacije i godinu dana nakon aneksije Krima snažno osuđuju kršenja ljudskih prava na poluotoku, a OESS izražava zabrinutost zbog stalne "represije" nad neovisnim medijima.

Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo