Europska povjerenica za pravosuđe VivianeReding smatra da bi Europska unija trebala osnovati vlastitu obavještajnu službu do 2020., prenose europski mediji.
U razgovoru za grčki dnevnik Naftemporiki u ponedjeljak, Reding je, govoreći o američkom špijuniranju, kazala: "Moramo osnažiti Europu u tom području kako bismo bili ravnopravni našim partnerima."
"Željela bih prema tome iskoristiti ovu priliku da postignemo dogovor o snažnijoj suradnji obavještajnih službi država članica kako bismo mogli razgovarati snažnim zajedničkim glasom sa Sjedinjenim Državama. NSA treba protutežu. Moj dugoročni prijedlog bio bi prema tome da se do 2020. osnuje Europska obavještajna služa", kazala je.
Europske obavještajne službe već surađuju u određenoj mjeri. Razmjenjuju povjerljive podatke o sukobima i terorističkim prijetnjama u europskom obavještajnom centru IntCen, ogranku europske diplomatske službe. Stručnjaci za borbu protiv terorizma sastaju se također u tzv. CP931 radnoj skupini u Vijeću EU-a.
Izvan europskih struktura, čelnici europskih obavještajnih službi sastaju se u sklopu Bernskog kluba i njegova ogranka, Protuterorističke skupine. IntCen šalje na zadatke svoje zaposlenike u treće zemlje, ali uz njihovo dopuštenje.
Europska diplomatska služba dobija informacije od svojih 13 civilnih i vojnih kriznih misija, poput EULEX-a na Kosovu i EUTM-a u Maliju. Ima četrdesetak regionalnih sigurnosnih djelatnika, koji šalju izvješća iz veleposlanstava EU-a u riskantnim područjima, poput Libanona ili Libije. Zapošljava također europske stručnjake kao vojne atašee u nekoliko delegacija.
Sve to ne može se ipak usporediti s pravom vanjskom obavještajnom službom poput britanske službe MI6 ili francuskog DGSE-a.
Jedan europski dužnosnik kazao je da Reding o toj ideji još nije raspravljala s kolegama u Komisiji.
Za to bi, napomenuo je, trebalo promijeniti europske ugovore. Bude li ideja prihvaćena, doći će na red tek nakon europskih izbora 2014., kazao je.
Ideja se već pojavila 2004.
Predložile su je Austrija i Belgija nakon bombaških napada na vlakove u Madridu, u kojima je poginulo gotovo 200 ljudi. No nisu naišle na razumijevanje u Francuskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji.
Austrija je ideji još sklona, no nema naznaka da su velike države članice promijenile stajalište.