Grčka će do iduće srijede morati ispuniti još tri uvjeta kako bi
dobila drugi paket međunarodne pomoći od 130 milijarda eura,
zaključak je sastanka ministara financija eurozone u Bruxellesu,
koji je počeo u četvrtak i potrajao do duboko u noć.
Iako je grčka vlada prihvatila većinu reformi, koje su od nje
zatražile Europska unija i Međunarodni monetarni fond, kako bi
dobila novi paket financijske pomoći, ministri financija eurozone
nisu već na ovom sastanku odobrili Grčkoj tu pomoć, već su, među
ostalim, zatražili dodatne mjere štednje.
Predsjednik Euroskupine Jean-Claude Juncker rekao je da Grčka
mora ispuniti još tri uvjeta, pri čemu parlament mora u nedjelju
ratificirati paket mjera štednje koji je dogovorila vlada s EU-om
i MMF-om, te smanjiti proračunsku potrošnju za još 325 milijuna
eura do iduće srijede, nakon čega će se ministri financija
eurozone ponovno sastati.
"Treće, lideri koalicijskih stranaka morat će nas uvjeriti da će
doista i provesti taj program", kazao je Juncker na konferenciji
za novinare nakon šestosatnog sastanka u Bruxellesu.
"Te uvjete treba ispuniti prije nego što donesemo odluku. Nema
isplate prije ispunjavanja tih uvjeta", zaključio je
Juncker.
Grčki ministar financija Evangelos Venizelos brzo je napustio
Bruxelles, rekavši novinarima da je njegova zemlja suočena s
izborom - ostati u eurozoni ili je napustiti.
"Do idućeg sastanka Euroskupine, koji će najvjerojatnije biti
sazvan iduće srijede, naša zemlja, naši ljudi moraju razmisliti i
donijeti stratešku odluku", kazao je Venizelos, dodavši da
ključnu odluku moraju donijeti i privatni investitori koji drže
grčke obveznice.
"Ako vidimo našu zemlju u eurozoni, u Europi, morat ćemo učiniti
sve da program bude odobren i da sporazum s privatnim
investitorima bude zaključen prije nego što u ožujku obveznice
dođu na naplatu", rekao je grčki ministar financija.
Od Grčke se traže reforme kako bi joj se odobrio drugi paket
pomoći vrijedan 130 milijarda eura, koji je načelno dogovoren na
summitu krajem listopada prošle godine. Cilj je smanjiti golemi
grčki javni dug s trenutnih 160 posto BDP-a na 120 posto do
2020.
Većinu reformi, usmjerenih na smanjenje proračunske potrošnje,
koje su od Grčke zatražile Europska unija, Europska središnja
banka i MMF, lideri triju grčkih vladajućih koalicijskih stranaka
su prihvatili. Nisu se složili samo oko reforme mirovinskog
sustava i smanjenja mirovina.
Uz to, grčke vlasti istodobno vode pregovore s privatnim
investitorima o restrukturiranju dugova Atene, odnosno zamjeni
postojećih novim obveznicama, čime bi se Grčkoj otpisao velik dio
dugovanja. Taj bi dogovor trebao biti postignut do polovice
ožujka, kada Grčkoj stižu na naplatu više od 14 milijarda eura
vrijedne obveznice. U slučaju da ne dođe do dogovora, Grčka bi
mogla bankrotirati.
Iako je grčka vlada prihvatila većinu reformi, koje su od nje zatražile Europska unija i Međunarodni monetarni fond, kako bi dobila novi paket financijske pomoći, ministri financija eurozone nisu već na novom sastanku odobrili Grčkoj tu pomoć, već su, među ostalim, zatražili dodatne mjere štednje.