Ranije ovog mjeseca David Petraeus je na jednom sumittu razmišljao o nastanku jednog novog fenomena pod nazivom "internet stvari" (Internet of Things), odnosno o umreženim uređajima.
"'Transformacijsko' je riječ koja se previše upotrebljava, ali smatram da se može ispravno primijeniti na ove tehnologije", rekao je oduševljeni Petraeus, "posebice na njihov utjecaj na tajno špijuniranje [tradecraft]".
Bube u lusteru
Svi ti novi online uređaji su prava riznica podataka, ako ste "osoba od interesa" za koju se zanimaju špijunske agencije. Jednom davno, špijuni su morali staviti bubu u luster kako bi mogli čuti razgovor koji vodite s nekim u sobi. Međutim, uz današnje "pametne kuće" vi iz njih šaljete tagirane, geolocirane podatke koje špijunske agencije mogu presresti i to u bilo kojem trenutku; primjerice čak i onda kada koristite aplikaciju na svom mobilnom telefonu kako biste podesili jačinu svjetla u svom dnevnom boravku.
"Stvari od interesa će biti locirane, identificirane, praćene i daljinski kontrolirane putem tehnologija kao što su radijsko-frekvencijska identifikacija, senzorske mreže, minijaturni serveri i uređaji za prikupljanje enegije - sve je povezano na sljedeću generaciju interneta koristeći izobilje, jeftine, visoko učinkovite računalne moći", rekao je Petraeus, dodajući da se potonja sada kreće prema računarstvu u oblacima (cloud computing), u mnogim područjima prema sve većem i većem super-računalstvu i u konačnici to vodi prema kvantnom računalstvu".
Petraeus dopušta mišljenje da naši kućanski uređaji koji nas špijuniraju "mijenjaju naše preožbe o tajnosti" te potiču na promišljanje o "našim predožbama o identitetu i tajnosti". Sve je to naravno istina, ako je prikladno da tako nešto kaže direktor CIA-e.
Kako izbrisati 'digitalne otiske'?
CIA ima puno zakonskih ograničenja protiv špijuniranja američkih građana. Međutim, prikupljanje podataka iz okoline (geolocation) od uređaja koje ljudi koriste je "siva zona", posebice nakon donošenja kontroverznog zakona Foreign Intelligence Surveillance Act 2008. godine za vladavine Georga Busha čime je tada završila godinu dana duga rasprava o tome koliko daleko američka vlada može ići kako bi provela nadzor koristeći pritom telekomunikacijske objekate i opremu unutar Sjedinjenih Država.
Ispostavilo se da mnogi proizvođači hardvera pohranjuju mnoštvo geolokacijskih podataka, a mnoge je pritom uznemirilo kada su saznali kako je američkoj vladi danas lako pratiti američke državljane putem njihova mobitela ili igraće konzole PlayStation.
To nisu i jedini podaci koje je moguće iskoristiti, a koje zanimaju Petraeusa. On je zainteresiran i za stvaranje novih online identiteta za svoje prikrivene špijune - i za brisanje njihovih "digitalnih otisaka", odnosno tragova agenata koji iz nekog razloga iznenada moraju nestati.
Dao je i primjer za to. "Ponosni roditelji dokumentiraju dolazak i rast njihovog budućeg časnika CIA-e u svim formama društvenih medija pa svijet tome može pristupiti i za nekoliko desetljeća", rezonira Petraeus. "Štoviše, mi moramo pronaći kako napraviti digitalni otisak za nove identite nekih dužnosnika".
Teško je raspravljati oko toga. Online cashe i nije baš prijatelj špijuna. No, Petraeus je našao prijatelja u Facebooku.
Zašto u Facebooku? S dolaskom Timelinea, Facebook je olakšao antidatiranje vaše online povijesti. Stvaranje novih identiteta za neslužbene operativace CIA-e vjerojatno nikad nije bilo jednostavnije. Zahvaljujemo Zucku [Zuckerbergu] na tome, završava svoj članak Wired.
Prethodni članci: arti-201203060367006 arti-201202220558006 arti-201202230310006 arti-201202280529006 arti-201202290392006
