Stiže li kraj isključivo političkom kadroviranju u javnim
poduzećima? Upravo je to jedan od prijedloga nove strategije
upravljanja državnom imovinom. Da bi u fotelje zasjeli sposobni,
a ne podobni – predlažu se i javni natječaji te potrage za
menadžerima.
"I natječaji, i headhunting, i po direktnom prijedlogu
državnog ureda ukoliko ćemo imati. Ali nema potrebe da robujemo
jednom od načina selekcije. Jer mi smo i svjedoci kada su bili
samo natječaji, da su i oni bili farsa", kazao je ravnatelj
državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, Mladen
Pejnović.
Od početka mandata Kukuriku koalicija najviše je robovala baš
direktnom odabiru po političkom ključu. Novom strategijom Vlada
će i dalje imati zadnju riječ kod konačnog odabira kandidata. No
dok će o tome tek raspravljati, neki ministri unaprijed
pozdravljaju zaokret u praksi.
"Mislim da država svoj interes kao vlasnik može štititi kroz
Nadzorni odbor i skupštinu gdje je predstavnik, a što se tiče
javnih natječaja, mislim da je dobro da se biraju direktori
javnih poduzeća na javnim natječajima", naglasio je
Gordan Maras, ministar poduzetništva.
Nakon što su zbog loših rezultata već smijenjeni
čelnici Hrvatskih autocesta i
Plinacra, već dulje šuška se i o rošadama u HEP-u.
Znači li nova strategija da vladajući priznaju pogrešnu
taktiku?
"To ne bih povezivao s bilo kojim poduzećem, nego jednostavno s
budućim načinom rada i upravljanjem državnom imovinom", dodao je
Maras.
"Nema nikakve potrebe da se inscenira neka velika smjena. Oni
moraju biti nagrađeni i odgovarati za svoj rad prema rezultatu
poslovanja", istaknuo je Mladen Pejnović.
Strategijom upravljanja državnom imovinom, koju Hrvatska dobiva
prvi put, predviđa i da država zadrži samo strateški važne tvrtke
poput autocesta, cesta, željeznica, voda, šuma i energetike, a
sve ostale djelomično ili potpuno - proda.
"Ostalih preko 500 trgovačkih društava u kojima država ima ispod
25 posto i na koja nemamo velikog utjecaja trebaju završiti svoje
restrukturiranje i prodaju", rekao je Pejnović.
Jer jasno je da imovinom vrijednom 31 i pol milijardu eura
Hrvatska upravlja neefikasno. Od svega toga na godinu izvuče tek
300 milijuna eura ili 0.7 posto BDP-a.
Politička pripadnost ubuduće možda i neće biti jedini ključ po kojem se zasjeda na čela javnih tvtrki. Nova strategija upravljanja državnom imovinom predviđa i da se uprave državnih poduzeća počnu birati putem javnih natječaja, kao i da tvrtke u manjinskom i vlasništvu države odu na bubanj.