Tri godine nakon što je na Županijskom sudu u Zagrebu započet istražni postupak protiv Borisa Žužula, brata bivšeg ministra vanjskih poslova i bivšeg hrvatskog veleposlanika u SAD-u, te supruge bivšeg ministra Tatjane Žužul, Ivice Papeša, zagrebačkog poduzetnika, Javorke Babić i Darija Papeša, danas će im na Županijskom sudu u Velikoj Gorici početi suđenje.
Petorka se tereti za gospodarski kriminal, odnosno da su financijskim malverzacijama i zbog neprijavljivanja poreza iz Tvornice čarapa Sloboda iz Samobora izvukli oko devet milijuna kuna. Zbog duga tvrtka je morala u stečaj, koji je proglašen 2000. godine.
Prebijanje kredita
Samoborska Tvornica čarapa prvi put je otišla u stečaj 1991. Tvornicu je zatim 1995. kupio Ivica Papeš, a suvlasnica je postala Tatjana Žužul. Za direktora tvrtke postavljen je Boris Žužul. Kako je broj radnika Slobode bio smanjen i prije nego što su Papeš i Žužuli preuzeli tvrtku, moglo se prijeći na novi proizvodni program. Ivica Papeš zato je otvorio mesnu tvrtku Idis na adresi na kojoj je bila Sloboda.
Tvrtke su tada počele "prebijati" kredite. To je dovelo do još većih dugova. Malverzacije koje su Slobodu 2000. stajale još jednog stečaja počinjene su, sumnja se, od 1995. do 1998. godine. Potkraj 1996. više nije bilo plaća za radnike Idisa, a zatim je prestalo i poslovanje. Godine 1999. Idis je završio u stečaju, nakon što radnici godinu i pol nisu primili plaću. Otpušteno je 60 radnika.
Radnici na burzi
Sloboda je u lipnju 2000. godine opet otišla u stečaj, a 150 radnika završilo je na Zavodu za zapošljavanje. Potkraj 2007. godine zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo zatražilo je da se protiv navedene petorke pokrene istražni postupak jer su se sumnjičili da su brojnim malverzacijama oštetili Tvornicu čarapa Slobodu za milijunske iznose.
Na Županijskom sudu u Zagrebu istražni postupak započet je 4. veljače 2008. Nakon godinu dana istrage, tijekom koje su ispitani svjedoci te provedena vještačenja, podignuta je optužnica, koju je Županijski sud u Velikoj Gorici zaprimio 12. veljače 2009. Okrivljenici su tada podnosili prigovore protiv optužnice, no svi su prigovori odbijeni.
Prema optužnici, Sloboda je 1997. od Kreditne banke Zagreb dobila kredit oko 550.000 kuna. Novac je isplaćen Tatjani Žužul, kao kratkoročni zajam, koji nikada nije vraćen. Nadalje, za 1999. godinu Sloboda je prijavila porez na dobit na iznos umanjen za "poslovanje" s poduzećem Idis, a prijavljeno je oko 2.240.000 kuna poreza manje.
Detalji optužnice
Prema optužnici, od 1995. do 1998. iz Slobode se prebacivao novac u poduzeće Idis Tatjane Žužul i Ivice Papeša na temelju ugovora o zajedničkoj suradnji, nakon što je trgovačko društvo Idis Zagreb steklo 100 posto udjela u trgovačkom društvu Sloboda.
Tatjana Žužul kao direktorica Idisa Zagreb i Ivica Papeš kao direktor Slobode zaključili su ugovor o zajedničkom poslovanju trgovačkih društava iako nisu namjeravali surađivati. Naime, svrha ugovora bili su transferi novca Idisu. Iz Slobode je tako "izvučeno" oko 6.266.000 kuna.
