Policija je primila kaznenu prijavu stanovnice otoka Raba o prevari prilikom online ugovaranja kredita, čime je oštećena za 7000 kuna, izvijestila je u srijedu primorsko-goranska policija, upozorivši građane da budu oprezni s kim sklapaju ugovorne odnose.
Vjerujući objavljenom lažnom oglasu na jednoj od društvenih mreža o povoljnom kreditiranju, Rabljanka je uplatila traženi iznos za navodnu obradu kredita. Kreditni zajam nije nikad dobila, te je izgubila uplaćeni iznos od oko 7 tisuća kuna.
Policijska uprava primorsko-goranska upozorava građane da budu vrlo oprezni kome se obraćaju za financijsku pomoć i s kim sklapaju ugovorne odnose i pod kojim uvjetima.
Sve se da provjeriti
'Ako baš morate tražiti pozajmice novca izvan službenih bankarskih institucija, provjerite je li tvrtka koja se oglašava putem interneta u Sudskom registru i na popisu kreditnih posrednika Ministarstva financija RH', savjetuje policija.
Poziva građane da u slučaju bilo kakve sumnje na počinjenje ovakvog kaznenog djela, odmah pozovu policiju na 192.
Najčešće investicijske prevare i prevare u online kupovini
PU primorsko-goranska nadalje navodi niz najčešćih investicijskih prevara i prevara u online kupovini, kojima je cilj uvjeriti građane da su na tragu pametnog ulaganja ili daju izvrsnu online ponudu.
To su CEO ili direktorska prevara, pri čemu se varalice pretvaraju da su vaši šefovi ili nadređeni u organizaciji i prevarom vas navode da uplatite novčani iznos na lažni račun ili da neovlašteno doznačite novac s poslovnog računa i potom prevara s računima u kojom se varalice pretvaraju da su vaši klijenti, odnosno dobavljači i navode vas da platite buduće račune na drugi bankovni račun.
Osobni, financijski ili sigurnosni podatci se vishing prevarom prikupljaju putem telefonskih poziva tijekom kojih prevaranti pokušavaju navesti da se otkriju ti podatci.
Mrežna krađa identiteta
Phishing je mrežna krađa identiteta lažnim porukama elektroničke pošte: Prevaranti šalju lažne poruke e-pošte kojima pokušavaju navesti na dijeljenje osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka a smishing krađa identiteta SMS-porukama.
Na krivotvorene mrežne stranice banaka se građane poziva putem lažnih poruka elektroničke pošte banaka. Nakon otvaranja poveznice, koriste se razne metode prikupljanja financijskih i osobnih informacija. Stranica izgleda kao i prava mrežna stranica uz nekoliko malih razlika.
Policija upozorava i na tzv. romantične prevare u kojima se varalice pretvaraju da su zainteresirane za romantičnu vezu. One se obično događaju na mrežnim stranicama za upoznavanje, a varalice često koriste društvene medije ili e-poštu za uspostavljanje kontakta.
Krađa osobnih podataka odvija se i kroz kanale društvenih medija, upozorila je policija.
