Zbog zahtjeva optuženog Slavena Čolaka za izuzećem predsjednika sudskog vijeća Vjerana Blažekovića, predsjednika zagrebačkog Županijskog suda Ivana Turudića i njegove zamjenice Erne Dražančić, u srijedu je ponovno odgođeno suđenje u aferi Bankomat.
Budući da o izuzeću sudskog vijeća odlučuje predsjednik suda, a o izuzeću predsjednika suda Vrhovni sud, rasprava je odgođena do odluke najvišeg suda.
Čolak je prethodno podnio podnesak za izuzeća koje sud nije prihvatio. Čolak u podnesku tvrdi da raspravno vijeće nije nadležno za raspravljanje o optužnici, već da ona najprije treba ponovno ići na optužno vijeće jer je Uskok 19. ožujka promijenio činjenični opis optužnice. Prema Čolaku, izmjenom činjeničnog opisa riječ je o novoj optužnici o kojoj prije početka rasprave treba odlučiti optužno vijeće. Uz to, smatra da raspravi trebaju nazočiti otac i sin Juraković, za koje je postupak razdvojen još 2013. jer je jedan od njih teško bolestan.
Rasprava i među obranama optuženih
U podnesku je naveo i da je kazneno prijavio tužitelje Sani Ljubičić i Sašu Manojlovića te vještaka Vladimira Krkleca zbog, kako tvrdi, počinjenih zloporaba i nezakonitosti tijekom svih stadija postupka. Istaknuo je da je Vrhovni sud usvojio njegov zahtjev da se postupak protiv njih troje, koje Čolak progoni kao privatni tužitelj, vodi u Rijeci umjesto u Zagrebu. Obrane ostalih optuženika nisu se složile s Čolakovim tvrdnjama da bi o optužnici trebalo raspravljati optužno vijeće, a nisu se složili ni s njegovim navodima da Jurakovići trebaju nazočiti raspravi.
U aferi Bankomat optuženi su čelnici Hrvatske poštanske banke Josip Protega, Mario Kirinić i Ivan Sladonja te poduzetnici SvetimirGadža, Oliver Beidenegl, IvanGalić, Slaven Čolak, Boris Šimunić i Davor Čilić kojima su šefovi HPB-a, prema optužnici, kao povlaštenim klijentima banke davali rizične kredite. Istraga protiv bivšeg šefa te državne banke Josipa Protege i ostalih suoptuženika pokrenuta je još krajem 2009. a optužnica je potvrđena u veljači 2013. nakon što je prethodno u dva navrata, u studenom 2010. i ožujku 2012. vraćana tužiteljstvu na doradu.
Šteta od gotovo 300 milijuna kuna
Protegu, bivšeg člana uprave banke Ivana Sladonju, bivšeg financijskog direktora Marijana Kirinića te osmoricu navodno povlaštenih klijenata tereti se da su od 2005. do 2009. oštetili HPB za najmanje 255 milijuna kuna jer su davali, odnosno primali visokorizične kredite koji nisu vraćeni banci. Optužene čelnike banke tereti se i za dodatnu štetu od 26 milijuna kuna zbog isplate menadžerskih bonusa, od čega su međusobno navodno podijelili više od 13 milijuna kuna. Taj novac su, tvrdi se u optužnici, isplaćivali na temelju lažno prikazane dobiti u poslovanju.
Osim za udruživanje, optužene se tereti za zlouporabe položaja i ovlasti, poticanja na te zlouporabe, a jednog od klijenata banke i za pranje novca.
Obrana od početka tvrdi da optuženi nisu počinili nikakvo kazneno djelo te da je riječ o klasičnom građansko-pravnom odnosu između klijenata i banke koja je, suprotno optužbama Uskoka, osigurala naplatu svojih potraživanja. Sladonjin branitelj Branko Šerić ranije je izrazio mišljenje da će "cijeli slučaj okončati po modelu tresla se brda, rodio se miš".
