No, za tu tužbu nitko u Hrvatskoj nije znao sve do prije dva tjedna kad je hrvatska zastupnica pred Europskim sudom u Strasbourgu, Štefica Stažnik, na brojne adrese, od Sabora, Ministarstva pravosuđa, Vrhovnog suda, Županijskog suda u Zagrebu, Državnog odvjetništva, Ustavnog suda do Ureda predsjednice poslala obavijest da je pred sudom počeo postupak protiv Hrvatske. Pritom je tražila pomoć u prikupljanju dokumentacije i očitovanju na niz pitanja te 21. rujan dala kao rok odgovora, piše Jutarnji list
"Nemam podatak da je Hernadi još 2015. podnio tužbu protiv Hrvatske, ali ga namjeravam provjeriti. Jutros sam na kolegiju kazao da se mora organizirati sastanak s našom zastupnicom kako bismo porazgovarali o ovom predmetu, no povod su i neki drugi predmeti koji se vode na Europskom sudu za ljudska prava", kazao je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.
Turudić šokiran
"Šokirala me činjenica da do danas nismo znali da je Hernadi protiv Hrvatske još prije dvije godine podigao tužbu", bila je prva reakcija predsjednika Županijskog suda u Zagrebu Ivana Turudića koji je bio uvjeren da je tužba podnesena nedavno. Napominje kako je javnost dovedena u zabludu time što se smatralo da je Hernadijeva tužba protumjera na to što je Županijski sud u Zagrebu pred Europskim sudom u Luxembourgu postavio prethodno pitanje o primjeni EUN-a. Na pitanje Jutarnjeg lista je li zastupnici Stažnik njegov sud dostavio tražene odgovore potrebne za postupak u Strasbourgu, Turudić je odgovorio potvrdno navodeći kako je to napravljeno žurno.
Da se prije znalo za taj Hernadijev potez, te da je Ured zastupnika Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava ranije tražio podatke o cijelom predmetu Ina - MOL, kao i o potezima koje je dosad povlačilo Državno odvjetništvo tijekom istrage o Hernadijevu podmićivanju bivšeg premijera, te Županijski sud u Zagrebu nastojeći ga dovesti u sudnicu, zasigurno bi se bolje pripremila obrana Hrvatske. No, ta bi informacija zasigurno bila i važan detalj u mozaiku političkih odnosa Hrvatske i Mađarske.
Naime, još u vrijeme istrage protiv Sanadera za primanje mita, mađarsko tužiteljstvo nije željelo surađivati s DORH-om, nego su proveli svoju istragu nakon koje su ustvrdili da Hernadi nije odgovoran ni za kakvo podmićivanje bivšeg hrvatskog premijera kako bi MOL dobio upravljačka u INA-i. Izravnu suradnju s našim pravosudnim vlastima odbijali su pozivajući se na interese nacionalne sigurnosti Mađarske. Kad je Hrvatska za Hernadijem raspisala tjeralicu preko Interpola, a onda europski uhidbeni nalog, Mađarska je odbila postupiti po njoj pozivajući se na istragu koja je provedena kod njih i nije našla ništa sporno. S istom argumentacijom su i neke druge europske zemlje, ponajprije Austrija i Njemačka, odbile postupiti po tjeralici, uhititi Hernadija i izručiti ga Hrvatskoj.
