Strašna nesreća u kojoj je u subotu poginuo 14-godišnji dječak iz Nizozemske u moru pored otoka Žuta na Kornatima, privukla je pozornost javnosti i postavila pitanje sigurnosti plovidbe te uobičajenih morskih atrakcija poput vožnje "banana" ili koluta. Prometni stručnjak Željko Marušić se ovoga puta odmaknuo od ceste te analizirao što je dovelo do ove tragedije, kako je ona mogla biti spriječena te kako ubuduće spriječiti takve incidente.
Mediji su ranije izvijestili kako je gliserom, koji je vukao kolut na kojem je bio 14-godišnjak, bez dozvole, neodgovorno i nestručno upravljao 20-godišnjak. Za Marušića je to sporedni problem, kao i policijska istraga koju naziva površnom, upravo zbog toga jer se fokusirala na neiskusnog skipera.
"Primarni je problem što je brzo plovilo (gliser) vuklo zrakom napuhanu torusnu (kolutnu) plutaču, protiv temeljnog pravila plovila, i što se takva krajnje opasna, pogibeljna radnja na našoj obali ljeti radi masovno i svakodnevno! Trebalo bi je odmah i strogo zabraniti, neovisno ima li osoba odgovarajuće dozvole. Dosad je bilo dosta ozljeda zbog toga, većina nezabilježenih, a tragedija je bila samo pitanje vremena", piše Marušić za Autoportal.
Kolut je sam po sebi opasan
Potom je povukao paralelu sa zrakoplovstvom navodeći kako ondje postoje aerodini (zrakoplovi svih vrsta) i aerostati (baloni i dirižabli). Dodao je da motorni zrakoplov smije vući samo zračnu jedrilicu, odnosno bezmotorni zrakoplov, ali nikako balon, jer bi to završilo pogubno za obje letjelice. Tako i u morskoj plovidbi postoje plovila (u ovom slučaju gliser) i plutače (ovdje - kolut). Ističe kako je različito kad gliser vuče "bananu", jer je ona po svojoj formi i izvedbi plovilo, za razliku od napuhanog koluta koji je plutača i koji se pri vuči "ponaša potpuno nekontrolirano i nepredvidivo!"
"Stoga je objašnjavanje pogrešaka i neodgovornosti u manevriranju – promašeno. Ako se brzim gliserom vuče napuhani kolut, s osobom na njemu, ne postoji pravilan postupak manevriranja i svaki može završiti nesrećom", zaključuje taj dio analize Marušić te se prebacuje na još jedan važan faktor u nesreći - dužinu užeta između glisera i koluta.
Netočne analize o dužini užeta
Smatra da su analize, koje su se pojavile u pojedinim medijima netočne, jer problematiziraju duljinu užeta od 15,4 metra kao premalu. Ističe da je svaka dužina užeta u ovakvoj situaciji opasna, a naročito veća i to ne samo zbog rizika od zaplitanja. Pojasnio je kako je vjerojatno došlo do tragedije pored Žuta.
"Najveći je rizik kod velike dužine užeta, da plutača s osobom na njoj, nekontroliranom i nepredvidivom putanjom dođe u položaj da je vučnom brodu bliže od dužine užeta. Gliser tada kratkotrajno biva rasterećen vučne sile te dodatno pojuri, a plutača se kratkotrajno zaustavlja. Trenutak kasnije dolazi do zatezanja elastičnog užeta i katapultiranja plutače, s osobom na njoj, prema gliseru. Užas, kakav se izvjesno i dogodio 14-godišnjaku. Bilo bi bolje da je uže bilo kraće, a manja dužina usto smanjuje rizik sudaranja s gliserom", pojasnio je Marušić.
Dodao je kako plutača nema sposobnost zadržavanja putanje u dinamičkim uvjetima, jer nema bočnog samostabilizirajućeg efekta, što je opasno za svakoga tko ju koristi. Na kraju je pojasnio kako bi, prema vlastitom mišljenju, spriječio novu sličnu tragediju.
"Treba odmah strogo zabraniti vuču plutača svih vrsta (koluta, madraca…), brzinom većom od pet čvorova, a takav prekršaj sankcionirati s oduzimanjem dozvole za upravljanje plovilom i kaznom od 7500 do 30.000 kuna Istodobno treba preciznije i oštrije definirati i nadzirati vuču gliserom svih vrsta plovila, od skija do 'banana', prije svega u poštivanju potrebne udaljenosti od obale", zaključuje prometni stručnjak Marušić.
