Prometni stručnjak ŽeljkoMarušić poručio je nakon jučerašnje teške nesreće na zagrebačkoj Slavonskoj aveniji da je konačno došlo vrijeme da se upali alarm. Savjetuje odgovorne da čim prije sva važna raskrižja premreže kamerama koje osim prolaska kroz crveno svjetlo mjere i brzinu vožnje.
"Ona je u konkretnom slučaju zasigurno bila previsoka, ako ne apsolutno, onda zasigurno čl. 51 st. 1., koji propisuje da je vozač dužan brzinu prilagoditi uvjetima na prometnici, pa najveća dopuštena brzina zasigurno ne vrijedi u samom raskrižju, gdje postoje druga vozila u paralelnim trakama, zaustavljena ili u kretanju, a mogu se očekivati neodgovorni pješaci, drugi vozači. Dakle, vozač je raskrižjem dužan proći prilagođenom brzinom", ističe Marušić.
Podsjetimo, jučer je u Zagrebu došlo do teške prometne nesreće na Slavonskoj aveniji u kojoj je poginula 25-godišnjakinja koja je na semaforu čekala zeleno svjetlo kada je na nju sa stražnje strane naletio kombi i na mjestu nesreće je usmrtio.
Nedovoljno oštre kazne
Marušić upozorava da su i kazne za prometne prekršaje nedovoljno oštre.
"Postojeće odredbe, čak i o poništenju vozačke dozvole nisu dovoljno oštre za najteže prekršitelje, koji neodgovornom vožnjom pogibeljno ugrožavaju ostale sudionike. Raskrižja su posebno neuralgična područja prometnog sustava, gdje se mogu očekivati nepredviđene okolnosti. Zbog toga je krajnje neodgovorno, a po čl. 51. st. 1 i kažnjivo kroz takvo raskrižje protutnjati punom brzinom. Time se povećavaju rizici da se malom nepažnjom zabije u vozilo koje je zaustavljeno čekajući zeleno svjetlo za skretanje, u paralelnoj traci", objašnjava Marušić.
Galerija
"Poprište prometne tragedije pokazalo je žalosnu sliku do neprepoznatljivosti smrskanog Fiat Punta druge generacije, uvedenog 1999. Koliko je nesiguran, pokazuje činjenica da je njegov znatno čvršći i sigurniji nasljednik, koji se još uvijek proizvodi, nedavno osvojio nula zvjezdica za sigurnost po Euro NCAP testu! Dakle, riječ je o automobilu bez bitnih elemenata aktivne i pasivne sigurnosti, 'lijesu na kotačima', kakvi su, po današnjim mjerilima, više ili manje nagrizeni korozijom, i ostali automobili niže klase iz 1990-ih.
'Država motivira ljude da voze 'lijesove na kotačima''
A zamislimo da je zlosretna osoba, koja je skončala u toj hrpi lima, prethodno odlučila kupiti bilo koji auto niže klase s pet Euro NCAP zvjezdica. Državi bi trebala platiti četiri poreza! Prvo u neto prodajnoj cijeni auta, u koju su, prodajnom maržom, uključena brojna davanja državi: za objekt, režije, osiguranja, plaće djelatnika... Drugo, potom se odrezuje jedan od najvećih PDV-a na svijetu (25%). Treće, usto treba platiti i 'trošarinu', odnosno PPMV. Na koncu i četvrto, nakon kupnje slijedi godišnji porez, koji se, eto, sada može platiti pri registraciji...", nabraja Marušić i zaključuje:
"Dakle, da bi se kupio automobil u kojem, sasvim izvjesno, ishod konkretne nesreće ne bi bio tragičan, država traži da se plati 'i boga i vraga', doslovce kažnjavajući građane i ostavljajući građanima s prosječnim primanjima jedinu opciju, praktički motivirajući ih, da kupuju i voze 'lijesove na kotačima'. Isto je i u slučaju kupnje auta koji će sam zakočiti ako dijete neoprezno istrči na kolnik. To državu nije briga, neka strada osoba u zgužvanom Puntu, neka skonča dijete pod kotačima kakve 'krame'... Osim što je krajnje neodgovorno to je i, budimo sasvim konkretni, glupo.
Dakle, za nove automobile ocijenjene s pet zvjezdica za sigurnost po Euro NCAP testu, treba ukinuti trošarinu i godišnji porez te smanjiti obvezno osiguranje, a za stare, konstruirane 1990-ih i ranije, bez bitnih značajki aktivne i pasivne sigurnosti, koje možemo zvati 'lijesovima na kotačima', treba uvesti dodatni malus na premije osiguranja. Premda ovo drugo ne izgleda primjereno našem standardu, jedina je mogućnost. Krajnje nesigurne automobile treba micati iz prometa i poticati kupnju sigurnijih", predlaže Marušić.
