Iako je korištenje otrova s ciljem usmrćivanja predatora stoke zabranjeno u svim zemljama Europe još od 1980-ih, u Hrvatskoj je zabilježen novi slučaj namjernog trovanja divljih životinja, izvijestila je udruga BIOM.
Na području Mazina u Lici lokalni lovci su prošle subote pronašli
lešine vuka i lisice, a u blizini i dva mrtva teleta, za koja je
utvrđeno da su postavljeni kao otrovni mamci. Na poziv lokalnog
lovačkog društva na teren su izašli zaposlenici Bioma,
obavještena je inspekcija zaštite prirode Državnog inspektorata,
policija i članovi Interventnog tima za vuka i risa pri
Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.
''Zatečeni prizor bio je karakterističan za namjerna trovanja
divljih životinja. Dvije lešine teleta ostavljene su kao mamac, s
neobičnim ubodnim ranama, a za koje se pretpostavlja da su
poslužile za umetanje otrova. Teladi su odrezane uši što je očito
učinjeno kako bi se uklonila oznaka koja otkriva identitet
vlasnika stoke. U njihovoj neposrednoj blizini pronađeni su
uginuli vuk i lisica, za koje je zbog proljeva i povraćanja jasno
kako su uginuli od trovanja u teškim mukama'', navodi se u mučnom
opisu trovanja.
Uz lešine je prenoćilo i dvoje zaposlenika BIOM-a kako bi se
spriječilo druge životinje da nađu otrovane mamce te da
počinitelji ovog zločina ne bi uklanjali dokaze.
BIOM podsjeća da je trovanje zabranjeno u svim zemljama Europe
još od 1980-ih, zbog dobrobiti samih životinja i prirode
te zbog sigurnosti ljudi, posebice djece: ''Nažalost, u
Hrvatskoj se i dalje koristi kao naizgled ''brzo i jeftino
rješenje'' problema koje vlasnici stoke imaju s divljim zvijerima
(najčešće s vukovima i čagljevima), psima lutalicama ili divljim
svinjama. Zbog loše provedbe i primjene zakona te jednostavne
nabavke otrova, ova opasna praksa nastavlja se provoditi''.
"Trovanje kao način istrebljivanja predatora je praksa
koju bi trebalo u potpunosti iskorijeniti“, istaknuo je
Ivan Budinski, dipl. ing. šum., zaposlenik
udruge Biom, koji je izašao na teren i pričekao dolazak
policije.
''Najčešći način trovanja životinja u Hrvatskoj je ilegalno
postavljanje zatrovanih mamaca. Prilikom ovakvih pokušaja
trovanja redovito stradavaju druge divlje i domaće životinje, a u
najgorim slučajevima i ljudi. U neposrednoj blizini mjesta
trovanja se zadržavaju i dva sura orla, strogo zaštićena vrsta
jer ih je u Hrvatskoj samo 25 do 30 parova te se nadamo kako
ih je brza reakcija spasila od smrti u slučaju hranjenja lešinama
teladi'', kazao je Budinski.
Iz BIOM-a podsjećaju i da su upravo tako u Hrvatskoj izumrle
dvije vrste supova – starješina i crkavica. ''Supovi su efikasno
uklanjali lešine iz prirode i time nas štitili od antraksa i
drugih zaraznih bolesti. Godine namjernog trovanja vukova,
medvjeda, čagljeva i pasa rezultirale su time da su sup
starješina i crkavica izumrli u Hrvatskoj, a ostao je samo
bjeloglavi sup na prostoru Cresa i Kvarnera'', upozorio je
Budinski.
Bjeloglavi sup (Nel Pavletic/PIXSELL)
Prema dosadašnjima saznanjima, najčešće korišteni otrovi u
Hrvatskoj su karbofuran i metomil. Potrebno je napomenuti da čak
i najmanja količina karbofurana može usmrtiti ljude koji dođu u
kontakt s njim te je odavno zabranjen u EU. Upravo se pri
trovanjima divljih životinja dolazi do spoznaja o još prisutnom
krijumčarenju zabranjenih otrova preko državne granice.
Stočarima se u slučaju stradavanja stoke od strane divljih
životinja isplaćuje odšteta u iznosu od primjerice 600 kuna za
ovcu, 1500 kuna za malo tele ili 5000 kuna za kravu. Osim toga,
napominju iz BIOM-a, za korištenje i održavanje krških pašnjaka
se poljoprivrednik potiče s čak 3000 kuna po
hektaru godišnje u sklopu okolišnih mjera što itekako treba
imati na umu kada se priča o negativnoj računici koju, zbog šteta
od predatora, trpe poljoprivrednici koji stoku napasaju na takvim
područjima.
''Kako bi se štete nastale trovanjem smanjila na minimum potrebno
je da su prije svega stočari i lovci, ali i cjelokupna javnost,
informirani o tome što učiniti u slučaju štete učinjene od
strane zvijeri, ali i da su educirani i senzibilizirani o
vrijednostima hrvatske faune te zašto je važno sačuvati životinje
poput vuka, risa, lisice i ostalih divljih životinja. Potrebno je
sustavno raditi na edukaciji i informiranju što učiniti u slučaju
kad se u prirodi pronađe ili posumnja da je pronađen otrovani leš
životinje“, dodao je Budinski, koji se u BIOM-u, između ostalog,
bavi i problematikom zločina protiv prirode.
''Zbog mogućeg daljnjeg trovanje životinja ili ljudi te kako bi
se spriječilo sakrivanje dokaza potrebno je što prije
nazvati jedinstveni broj za hitne službe – 112. Za razliku od
slučajeva trovanja kućnih ljubimaca, slučajevi trovanja divljih
životinja još uvijek se u Hrvatskoj ne obrađuju na
zadovoljavajući način, stoga bismo bili zahvalni kad bi se
obavijestila i udruga Biom, koja će se potruditi da svaki slučaj
trovanja divljih životinja dobije primjerenu pažnju nadležnih
institucija“, pojasnio je Budinski.
''Zahvaljujemo lovcima, koji su prepoznali ozbiljnost situacije i
odmah reagirali. Bez njih bi ovaj slučaj ostao neotkriven i
potencijalno poguban za još živih bića. Ostavljanje zatrovanih
lešina u prirodi ugrožava čitav niz životinjskih vrsta, kako
divljih, tako i domaćih, ali i ljude, koji se mogu otrovati već
samo manipuliranjem lešinama pri na primjer zakapanju“, zaključio
je Budinski.