Državno tužiteljstvo je 23. svibnja podiglo optužnicu pred Vijećem za zaštitu države Višeg zemaljskog suda u Muenchena protiv 69-godišnjeg hrvatskog državljanina Josipa P. zbog pomaganja u ubojstvu Stjepana Đurekovića 28. srpnja 1983., piše na internetskim stranicama tužiteljstva.
Bivšeg dužnosnika jugoslavenskih tajnih službi Perkovića njemačko pravosuđe tereti zbog "planiranja i pripreme" ubojstva hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 1983. godine u Wolfratshausenu pored Muenchena.
Perković tvrdi da nema veze s ubojstvom Đurekovića
U procesu protiv Krunoslava Pratesa, agenta bivše Službe državne sigurnosti (SDS) Nadzemaljski sud u Muenchenu utvrdio je da je Prates upravo Perkoviću predao ključeve garaže koju je Đureković koristio kao tiskaru. Perković je tada, kako se obrazlaže u presudi iz 2008. kojom je Prates osuđen na doživotni zatvor zbog suučesništva u ubojstvu, te ključeve predao nepoznatim osobama koje su Đurekovića 28. lipnja 1983. dočekale u garaži i usmrtile hicima iz vatrenog oružja i udarcima u glavu.
Perković od početka tvrdi da nema nikakve veze s ubojstvom Đurekovića, kao ni s bilo kakvim drugim ubojstvima.
Izručenjem okončana sedmomjesečna afera
Perković je 24. siječnja izručen Njemačkoj. Tim izručenjem je bila završena sedmomjesečna pravno-politička afera koja je uzburkala i polarizirala hrvatsku političku scenu, aktualizirala neriješena politička ubojstva bivšeg režima, ali i stvorila prijepore u pravosudnim krugovima zbog različitog tumačenja europskog uhidbenog naloga (EUN) i pitanja zastare.
Slučaj Perković imao je odjeka i izvan hrvatskih granica, posebice zbog izmjene Zakona o pravosudnoj suradnji s članicama EU-a, kolokvijalno nazvanom lex Perković, koji je gotovo tri mjeseca izazivao napetosti između Zagreba i Bruxellesa, doveo do prijetnje europskim sankcijama i oporbenog zahtjeva za ostavkom vlade te obilježio prve mjesece članstva najmlađe, 28. članice zajednice europskih država.
Skoro dobili sankcije
Zagrebu su sankcije "visile nad vratom" jer je zakonom, kojeg je Sabor izmijenio 28. lipnja, samo tri dana prije pristupanja EU-u, primjena europskog uhidbenog naloga ograničena na zločine počinjene nakon 2002., iako je Hrvatska u pristupnim pregovorima preuzela obvezu njegove neograničene primjene. U listopadu 2013. je s Europskom komisijom postignut kompromis pa je u zakonu ukinuto vremensko ograničenje za primjenu naloga.
Stupanjem na snagu izmijenjenog zakona 1. siječnja 2014. policija je temeljem Europskog uhidbenog naloga uhitila Perkovića, ali i Zdravka Mustača, koji je Perkoviću bio nadređen u jugoslavenskoj tajnoj službi. Obojica su poslije izručena Njemačkoj.
