Bruno Bajrić (25) iz Splita optužen je za ubojstvo s neizravnom namjerom svoje 22-godišnje djevojke Anice Ćurić u studenom 2016. godine. Za to je osuđen na 10 godina zatvora, međutim Vrhovni sud je presudu ukinuo te je predmet vratio na ponovno suđenje.
U njegovom nastavku vještaci bi trebali razjasniti nedoumice na koje je Vrhovni sud u svojoj presudi upozorio pa je tako vještak za sudsku medicinu i patologiju mr.sc. Antonio Alujević u nastavku suđenja pojasnio da je žrtva mogla, prije usmrćenja, biti i u stojećem, ali i u sjedećem položaju obzirom na razliku u visini između nje i okrivljenika.
Također je kazao i da je udaljenost tijela od usta cijevi pištolja bila od 60 do 105 centimetara. "Ovdje se nije radilo o dugom oružju koje je fiksirano o rame strijelca nego o pištolju u ruci, a tada usta cijevi zbog velike pokretljivosti ruke pritom mogu biti u bilo kojoj visini od cilja", naveo je Alujević, a prenijela Slobodna Dalmacija.
Djelomična amnezija ili?
Vještakinja za psihijatriju Dolores Britvić pojašnjavala je, pak, je li kod Bajrića moglo doći do djelomične amnezije, jer se tijekom prvog suđenja nije sjećao ispaljivanja metka navodeći kako nema pouzdanih podataka iz kojih bi proizlazilo da je došlo do tzv. djelomične amnezije.
Na pitanje Bajrićevog odvjetnika Željka Gulišije je li njegov branjenik mogao patiti od amnezije budući da je bio u teškom psihičkom stanju te je odmah nakon davanja iskaza poslan na psihijatrijsko liječenje, Britvić je odgovorila:
"Postoje tzv. disocijalna stanja koja obilježavaju stanje amnezije koja se javlja kao posljedica životne ugroženosti i izloženosti takvoj vrsti stresnih situacija poput ugrožavanja tijela i psihičkog integriteta. Ovdje on nije bio životno ugrožen, a obzirom na simptome depresivnog stanja i reakciju žalovanja, možemo zaključiti da je svjestan ozbiljnosti i težine svog čina što se, pak, mijenja u stanjima disocijativne reakcije jer su ta stanja obilježena negacijom stresnih događaja"
Promjene u strukturi ličnosti
Prema riječima sudske vještakinje za psihologiju Danijele Didić, tijekom psihologijske obrade kod Bajrića su utvrđene promjene u strukturi ličnosti i to na području afektivnosti u vidu "rigidne, krute, osiromašene, neprijateljske afektivne reakcije".
"Čim su odstupanja afektivna to može, ali i ne mora upućivati na latentnu agresivnost. Kod njega se može reći da je prisutna nekakva latentno agresivna crta, a kada bi se takva vrsta agresivnosti ispoljavala to bi moglo biti u raznim oblicima - verbalno, fizički, čak i povlačenje u sebe.... Ali ovakvu vrstu agresije imamo svi", zaključila je.
