Prošle godine, 23. kolovoza, na zagrebačkoj Ilici između Kustošije i Vrapča, dogodila se teška prometna nesreća koju je skrivio vozač Mercedesa Marin Kamenički, a pri čemu su smrtno stradale suvozačica Kameničkog, 23-godišnja Laura Stelio, i 64-godišnja Nadica Hoflinger, suvozačica u Opel Astri, vozilu u koje je Kamenički udario svojim Mercedesom.
Iako se nesreća dogodila prije 13 mjeseci, istraga je je još u tijeku te nije dovršeno prometno vještačenje, piše Jutarnji list kojemu je ta informacija potvrđena u zagrebačkom Županijskom državnom odvjetništvu.
'Radi se o vrlo složenom procesu vještačenja'
Budući da istraga nije javna, u tužiteljstvu su kazali da ne mogu iznositi druge detalje o istrazi. Prometno tehničko vještačenje, analize mehanizma i dinamike prometne nesreće u završnoj je fazi izrade - odgovorila je na upit Jutarnjeg lista Mirjana Kvastek iz Ureda za odnose s javnošću Fakulteta prometnih znanosti.
U odgovoru piše i da se "radilo o vrlo složenom procesu u kojem je trebalo provesti niz predradnji sukladno protokolu u kojem je uključeno više stručnih strana. Sve je u skladu s procedurama i zahtjevima Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu”.
U toj se nesreći vozač kretao brzinom većom od 50 kilometara na sat iznad u naselju dopuštenih 50 kilometara na sat te je Mercedesom C63 AMG u smjeru zapada prvo udario u rubni kamen. Nastavljajući se nekontrolirano kretati, vozilo sa 510 KS prešlo je na suprotni kolnički trak i prvo udarilo u Opel Astru pa u Clio i na kraju u Mercedes.
"U predmetnom slučaju brzinu na početku traga zanošenja odnosno u trenutku nastanka kritične situacije vrlo je lako utvrditi, potrebno je desetak minuta. Za utvrđivanje brzine u konkretnom slučaju imamo niz tragova, kao što su tragovi zanošenja, udara u rubni kamen, oštećenja oba vozila te krajnje zaustavne položaje oba vozila", kazao je za Jutarnji list Goran Husinec, stalni sudski vještak za cestovni promet.
29.08.2018., Zagreb - Marin Kamenicki koji je skrivio tesku prometnu nesrecu u zagrebackoj Ilici u kojoj su poginule dvije zene prepracen je na Opcinsko drzavno odvjetnicko vidno sepajuci. Photo: Goran Stanzl/PIXSELL
'Nije uobičajeno da u godinu dana ne završi istraga'
Husinec ističe kako brzinu kojom se vozilo kretalo tijekom vožnje prije sudara nije moguće izračunati matematičkim putem, ali ističe da ona nije ni važna za sam tijek sudara.
"Način na koji je vozač vozio te noći prije sudara te kojim brzinama, eventualno bi mogao utjecati na samu kvalifikaciju kaznenog djela te otežavajuće i olakšavajuće okolnosti u izvršenju istog. Navedeno se može vidjeti iz snimki nadzornih kamera koje su postavljene u cijelom gradu na putu kojim se prije sudara kretao okrivljeni, naravno, ako su snimke izuzete i ako ih je sačuvala policija", kazao je Husinec.
Odvjetnik Luka Lenić, bivši načelnik postaje zagrebačke prometne policije, kaže kako se radilo o složenoj prometnoj nesreći, ali smatra neuobičajenim da se u više od godinu dana ne završi istraga.
"Niz je parametara po kojim se može ustanoviti brzina kretanja vozila, pogotovo ako su tragovi na mjestu nesreće kvalitetno izuzeti. Jedan od tih prvih tragova je trenutak udara u rubni kamen, tu je već došlo do gubitka brzine. Taj se gubitak može izračunati prema kutu naleta, visini rubnog kamena, dužini struganja. Nije isti gubitak brzine ako je vozilo jednim ili s dva kotača strugalo po rubnom kamenu, to ovisi i o dužini struganja. Prema deformacijama vozila u koja je Mercedes udarao, također se može izračunati koja je bila sila udara i brzina i koliko je energije poništeno tijekom tih udara", kazao je Lenić za Jutarnji list.
Probijen rok za istragu
Inače, navedeni model Mercedesa kojim je upravljao Kamenički nema tzv. crnu kutiju niti uređaj poput tahografa koji bilježi brzinu vozila u svakom trenu. Jutarnji list neslužbeno doznaje kako postoji način da se ipak dođe do podataka iz putnog računala vozila, ali je upitna njihova legalnost zbog mogućeg zadiranja u privatnost vlasnika vozila.
Nakon nesreće spekuliralo se o tome da se Kamenički prije sudara utrkivao s nekim, no odgovor na to, kao i na pitanje je li u trenutku nesreće razgovarao na mobitel, trebao bi se znati nakon istrage. Inače, probijen je jednogodišnji rok za završetak istrage o nesreći. No, zakon dopušta mogućnost da istraga u iznimnim slučajevima, kao što je bio i "Agrokor", može trajati dulje.