Parižanin Jean Pierre Louis Simon Grosdidier, osnovao je 1. srpnja 2019. godine tvrtku Best Assist Net d.o.o. sa sjedištem u zagrebačkoj Ilici 191 d. koja je mu je poslužila isključivo za prevare i pranje novca.
Naime, na bankovne račune zagrebačke tvrtke, čiji je temeljni kapital 20.000 kuna i nema niti jednog zaposlenog pa niti ureda u sklopu poslovno-stambenog kompleksa, naglo su počele kapati stotine tisuća eura! Nakon što se u slučaj umiješao Ured za sprečavanje pranje novca kao i policija, Francuz s pariškom adresom kao da je u zemlju propao, javlja Jutarnji list.
Krajem 2019. i početkom 2020. na račune Best Assist Neta sjelo je 2,8 milijuna eura. Prevarant iz Pariza uspio je prevariti Zedis s.l. iz Španjolske koja je uplatila 4. studenoga 2019. 1,8 milijuna eura. Istoga dana, kad su iz Zedisa, koji se inače bavi digitalnim tehnologijama, uvidjeli da su hakirani i da je novac otišao na krivi račun, španjolska banka alarmirala je RBA tražeći povrat, napomenuvši da je riječ o prevari. Međutim, milijunski iznos u međuvremenu je već vješto prebačen na račun u Hong Kongu, ali su ga Španjolci ipak uspijeli vratiti.
Početkom siječnja prošle godine, pak, isti scenarij, ali s njemačkom tvrtkom koja je gotovo milijun eura trebala platiti jednoj francuskoj tvrtki za odrađene usluge. Jedan od lidera visokotehnološkog tekstila C. Cramer Weberei GmbH Co.KG još uvijek potražuje svoj milijun, a s obzirom na to da Best Assist Net ignorira zahtjev za povrat stečenoga novca bez osnove, potražili su i pravnu sudsku pomoć.
"Transakcije su nastale prilikom plaćanja računa dobavljača, francuskog trgovačkog društva, tako što su u sustav C. Cramera treće osobe ubacile pogrešne podatke - upute za plaćanje. Pa je uplata izvršena u zabludi na račun zagrebačke tvrtke misleći pritom da se plaća za isporučenu robu sukladno uputi dobavljača. Nakon saznanja da dobavljač nije zaprimio uplate te da isti nije bio pošiljatelj uputa za plaćanje, obaviješten je i DORH. Zbog tajnosti postupka nisu nam dostupni podaci o tijeku samoga postupka, no navodno su određena sredstva blokirana na računu banke. Riječ je o krivotvorenju isprava jer je kao direktor upisan francuski državljanin koji navodno ni ne postoji", navedeno je u tužbi njemačke tvrtke.
Trgovački sud u Zagrebu nedavnom je presudom naložio tvrtki s fantomskim direktorom da vrati 977.620,41 eura sa zakonskim kamatama.
Je li riječ o ukradenom identitetu kojim se varalica-haker koristi ili je uistinu osoba koja pod pravim imenom otvara tvrtke po Europi (od Francuske i Španjolske sve do Češke, Mađarske i Hrvatske) na čije se račune slijevaju tuđi, preusmjereni milijuni, nije poznato, no ono što se zna jest da je osoba s tim imenom već dobro poznata francuskim i španjolskim tijelima progona kao profilirani poduzetnik-prevarant.
