Europski sud za ljudska prava je u predmetu "Josip Mraović protiv Hrvatske" u četvrtak presudio da Republika Hrvatska nije povrijedila pravo podnositelja zahtjeva na pošteno suđenje zajamčeno člankom 6. stavkom 1. Konvencije.
Naime, tijekom kaznenog postupka protiv podnositelja zahtjeva zbog kaznenog djela silovanja Županijski sud u Gospiću je na zahtjev podnositelja isključio javnost iz postupka.
Tijekom ponovljenog suđenja podnositelj zahtjeva je u dva navrata zatražio da se provede javna glavna rasprava, međutim domaći sudovi (Županijski sud u Rijeci i Vrhovni sud Republike Hrvatske) njegove su zahtjeve odbili.
Sud je utvrdio da je odluka Županijskog suda u Rijeci o isključenju javnosti, koju je naknadno potvrdio Vrhovni sud, utemeljena na odredbama Zakona o kaznenom postupku i imala je za cilj zaštitu privatnog života žrtve.
Istaknuo je da je objava presude bila javna i prenesena putem brojnih medija, što je omogućilo kontrolu javnosti nad radom pravosuđa. Iako je I. J. u nekoliko navrata dala svoje izjave novinarima, Sud je ocijenio da navedeno nije oslobodilo državu pozitivne obveze na zaštitu njezine privatnosti i zaštitu od sekundarne viktimizacije.
Sud je posebno naglasio da je zaštita dostojanstva i integriteta žrtve, kao i zaštita od njezina daljnjeg sramoćenja i stigmatizacije bila omogućena jedino isključenjem javnosti tijekom cijelog postupka, a ne samo iz jednog njegovog dijela.
Slijedom navedenog, a uzimajući u obzir ozbiljnost i narav optužbi, Sud je utvrdio da odluke domaćih sudova o isključenju javnosti iz kaznenog postupka radi zaštite privatnog života žrtve silovanja nisu bile nespojive s pravom podnositelja zahtjeva na javno suđenje.
Ova presuda još nije konačna. Postat će konačna ako nijedna strana u postupku u roku od tri mjeseca od dana objave presude ne podnese zahtjev za preispitivanje presude pred Velikim vijećem.
Podsjetimo, zbog silovanja američke košarkašice Josip Mraović je osuđen na zatvorsku kaznu od dvije godine.
Mraović je podnio tužbu u kojoj smatra kako mu je povrijeđeno pravo na pravično i javno suđenje. Naime, postupak je, s obzirom na to da se radilo o seksualnom deliktu, bio zatvoren za javnost.
Tijekom suđenja tvrdio je da je za njegovu osudu kriv i pritisak politike i medija.