Bivša predsjednica Zaklade za pomoć oboljelima od cerebrovaskularnih bolesti Vida Demarin izjavila je u srijedu na suđenju za aferu Agram kako je gradonačelnik Milan Bandić tražio od nje da potpiše popise sa slikama koje su, kako je tvrdio, bile vlasništvo zaklade koju je vodila, ali je ona to odbila učiniti.
Svjedočenjem te neurologinje na zagrebačkom Županijskom sudu nastavljeno je suđenje zagrebačkom gradonačelniku Bandiću i suradnicima te poslovnim partnerima gradskih tvrtki za navodne nezakonitosti u aferi Agram.
''Zaklada se financirala organiziranjem aukcija i koncerata te je na taj način desetak godina prikupljala novac za potrebite. Jednom prilikom u moju ordinaciju je došao Bandić u pratnji odvjetnice te je tada od mene zatražio da potpišem dokument iz kojeg je proizlazilo da se radi o slikama koje su vlasništvo zaklade, a za koje ja nisam znala da su one doista u vlasništvu zaklade. Odbila sam potpisati taj dokument pa ga je potpisao Bandić'', kazala je Demarin.
Ona je svjedočila o točki optužnice kojom se zagrebačkog gradonačelnika tereti da ju je poticao na lažno svjedočenje i krivotvorenje isprava.
Demarin je dodala kako je Bandiću kazala da je zbog njega dva puta bila u Uskoku te da ju je ta situacija iznervirala pa je dala ostavku na funkciju u Zakladi za pomoć oboljelima od cerebrovaskularnih bolesti.
Svjedokinja je dodala i kako zaklada u svojem vlasništvu nije imala umjetnine te kako nema saznanja da su one skladištene u Bandićevoj vikendici u Slavagori i stanu njegovog suradnika Slobodana Ljubičića.
Na pitanja zamjenika ravnateljice Uskoka Svena Miškovića zašto je potpisala jedan drugi popis slika koje su trebale biti prodane na aukciji, Demarin je pojasnila da je željela pomoći Bandiću da slike koje je prikupio budu prodane na aukciji te da zaklada ostvari svoju humanitarnu funkciju. Pritom je dodala kako te umjetnine nikada nije vidjela.
Dok je Bandić bio na slobodi uz jamčevinu od 15 milijuna kuna, Uskok je proširio istragu u slučaju Agram protiv Bandića zbog poticanja na lažno svjedočenje jer su mu na teret stavili i da je u dva navrata tražio od Vide Demarin da promijeni iskaz dan Uskoku i potpiše dva antidatirana dokumenta kojima bi tvrdila da su umjetnine nađene u pretragama njegova doma i vikendice zapravo vlasništvo Zaklade.
Optužnica za nezakonitosti 'teške' 20-ak milijuna kuna
Optužnicu protiv zagrebačkog gradonačelnika i njegovih suradnika te poslovnih partnera gradskih tvrtki, za navodne nezakonitosti 'teške' 20-ak milijuna kuna, Uskok je sudu predao još sredinom prosinca 2015. Sedam točaka optužnice za štetu gradskom i državnom proračunu sud je potvrdio u ožujku 2018., a tri su točke tada tužiteljstvu vraćene na doradu. Krajem ožujka optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda je obustavilo postupak protiv Bandića u dijelu optužnice koja ga je teretila za štetu Državnom proračunu zbog neplaćanja poreza na donacije primljene nakon predsjedničkih izbora 2010.
Na početku suđenja za potvrđeni dio optužnice Bandić je, kao i njegovi suoptuženici, kazao su da se ne osjeća krivim.
Isto su ponovili i bivši šef Holdinga Slobodan Ljubić, vlasnik CIOS-a Petar Pripuz, bivši direktor ZET-a Ivan Tolić, direktor Čistoće Miljenko Benko, zamjenica pročelnice gradskog Ureda za imovinsko-pravne poslove Ines Bravić, načelnica odjela za pravne poslove u Gradskom uredu za imovinsko-pravne poslove Koraljka Rožanković Uremović, direktor građevinske tvrtke Bramgrad-projekt Branko Mihaljević, nekadašnji pročelnik stručne službe gradonačelnika Vidoje Bulum, pročelnik Bandićeva ureda Miro Laco te glavni tajnik Zagrebačkog športskog saveza Zdenko Antunović.
Optužnicom su bili obuhvaćeni i gradonačelnikov suradnik Dragutin Kosić te bivši direktor zagrebačke plinare Ante Dodig koji su nakon priznanja nedjela i nagodbe s tužiteljstvom sporazumno osuđeni na uvjetne kazne.
